Posrednici su se u srijedu približili odluci o produženju prekida vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, te ponovnom pokretanju pregovora kako bi se spasilo krhko primirje prije nego što istekne sljedeće sedmice. Visoki iranski vojni zvaničnik zaprijetio je obustavom trgovine u regiji ako SAD ne ukine pomorsku blokadu, naglašavajući tenzije koje bacaju sjenu na diplomatiju, piše The Associated Press.

Američka blokada iranskih luka i obnovljene iranske prijetnje ugrozile su sporazum star sedmicu dana, ali su regionalni zvaničnici u srijedu izjavili da napreduju, rekavši za The Associated Press da su SAD i Iran dali "načelni dogovor" za produženje kako bi se omogućilo više prostora za diplomatiju.

Komandant iranske združene vojne komande upozorio je u srijedu da će Iran potpuno blokirati izvoz i uvoz širom regije Perzijskog zaljeva, Omanskog mora i Crvenog mora ako američka vojska ne ukine blokadu iranskih luka.

"Iran će djelovati snažno kako bi odbranio svoj nacionalni suverenitet i svoje interese", rekao je Ali Abdollahi, nazvavši blokadu "uvodom u kršenje prekida vatre". Njegove izjave prenijeli su iranski državni mediji.

Prije nego što dvosedmično primirje istekne 22. aprila, posrednici insistiraju na kompromisu oko tri glavne sporne tačke koje su izbacile iz kolosijeka direktne razgovore prošlog vikenda — iranski nuklearni program, Hormuški tjesnac i odšteta za ratnu štetu — prema navodima jednog od regionalnih zvaničnika uključenih u napore posredovanja.

Oba zvaničnika su govorila pod uslovom anonimnosti radi osjetljivosti teme.

Svjetski lideri, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa i generalnog sekretara UN-a Antónia Guterresa, izjavili su u utorak da je nastavak pregovora u narednim danima vjerovatan.

U borbama je poginulo najmanje 3.000 ljudi u Iranu, više od 2.100 u Libanu, 23 u Izraelu i više od desetak u zaljevskim arapskim državama. Poginulo je i trinaest pripadnika američke vojske.

Izgledi za nove razgovore dok blokada prijeti eskalacijom

Rat, koji je sada u svojoj sedmoj sedmici, potresao je tržišta i svjetsku ekonomiju jer je brodski saobraćaj prekinut, a zračni napadi su uništili vojnu i civilnu infrastrukturu širom regije. Cijene nafte su pale u srijedu u nadi za prekid borbi, dok su američke dionice porasle blizu rekorda postavljenih u januaru.

Ipak, hoće li krhko primirje opstati postalo je sve neizvjesnije dok SAD nastavlja s blokadom, koja prijeti da odsiječe Iran od ekonomskih linija spasa na koje se oslanjao od početka rata prije skoro sedam sedmica.

"Mislim da oni jako žele da postignu dogovor", rekao je Trump u isječku intervjua za Fox Business Network koji je zakazan za emitovanje u srijedu ujutro. Dodao je: "Smatram da je ovo veoma blizu kraja."

Američki zvaničnik rekao je u utorak da su novi razgovori s Iranom još uvijek predmet rasprave i da ništa nije zakazano. Zvaničnik je govorio pod uslovom anonimnosti jer nije bio ovlašten da raspravlja o osjetljivim pregovorima.

Muhammad Aurangzeb, pakistanski ministar finansija, izjavio je za The Associated Press da "naše rukovodstvo ne odustaje" od napora da pomogne SAD-u i Iranu da okončaju sukob.

Trump je u srijedu tvrdio da je Kina pristala da ne šalje oružje Iranu, dok kruže izvještaji da je Peking razmatrao transfer naoružanja.

Trump je u objavi na društvenim mrežama napisao da je Kina "veoma sretna što trajno otvaram Hormuški tjesnac". Dodao je: "Pristali su da ne šalju oružje Iranu." Činilo se da sugerira da su te dvije stvari povezane.

Kina već dugo podržava iranski program balističkih raketa i pomaže ga industrijskim komponentama dvostruke namjene koje se mogu koristiti za proizvodnju projektila, prema podacima američke vlade.

Tankeri se okreću nakon stupanja blokade na snagu

Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopćila je u utorak da nijedan brod nije prošao blokadu u prva 24 sata, dok se šest trgovačkih brodova povinovalo uputama američkih snaga da se okrenu i ponovo uđu u iranske vode.

Blokada ima za cilj pritisak na Iran, koji je izvezao milione barela nafte, uglavnom u Aziju, od početka rata 28. februara. Veliki dio toga vjerovatno je prevezen takozvanim "mračnim tranzitima" koji izbjegavaju sankcije i nadzor, osiguravajući gotovinu koja je bila ključna za funkcionisanje Irana.

Tankeri koji su se približavali tjesnacu u ponedjeljak okrenuli su se ubrzo nakon što je blokada stupila na snagu, iako je jedan ponovo promijenio kurs i prošao kroz plovni put.

Otkako je rat počeo, Iran je ograničio pomorski saobraćaj, a većina komercijalnih brodova izbjegava ovaj plovni put. Teheranovo efektivno zatvaranje tjesnaca, kroz koji u mirnodopskim uslovima prolazi petina svjetske nafte, dovelo je do skoka cijena nafte, povećavajući troškove benzina, hrane i druge osnovne robe daleko izvan Bliskog istoka.

Napadi se nastavljaju u Libanu nakon razgovora u Washingtonu

U međuvremenu, Izrael je nastavio sa svojim zračnim i kopnenim ratom u Libanu. Nacionalna novinska agencija te zemlje izvijestila je o zračnim napadima i artiljerijskom granatiranju širom južnog Libana u srijedu, uključujući područje blizu Bint Jbeila, gdje su izraelske snage opkolile borce libanske militantne grupe Hezbollah.

Borbe su nastavljene nakon što su izraelski i libanski zvaničnici završili svoje prve direktne razgovore u decenijama. Izraelski ambasador Yechiel Leiter rekao je da su dvije zemlje "na istoj strani jednačine" u "oslobađanju Libana" od Hezbollaha. Libanska ambasadorica Nada Hamadeh Moawad nazvala je sastanak u utorak "konstruktivnim", ali je pozvala na prekid borbi. Od marta, taj rat je raselio više od milion ljudi u Libanu.

Izrael i Liban su tehnički u ratu od osnivanja Izraela 1948. godine, a Liban ostaje duboko podijeljen po pitanju diplomatskog angažmana s Izraelom.