Iran bi mogao razmotriti opciju da dozvoli brodovima slobodnu plovidbu kroz omansku stranu Hormuškog zaljeva bez rizika od napada, kao dio prijedloga ponuđenih u pregovorima sa Sjedinjenim Državama, pod uslovom da se postigne dogovor o sprečavanju obnovljenog sukoba, izjavio je izvor blizak Teheranu, piše Reuters.

Rat SAD-a i Izraela protiv Irana rezultirao je najvećim poremećajem u globalnom snabdijevanju naftom i plinom u historiji, zbog iranske blokade saobraćaja kroz zaljev, kroz koji prolazi oko 20% svjetske nafte i tečnog prirodnog plina (LNG).

Stotine tankera i drugih brodova, uz 20.000 pomoraca, zarobljeni su unutar Zaljeva otkako je rat počeo 28. februara. Dvosedmični prekid vatre stupio je na snagu 8. aprila, a američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da je kraj rata blizu, ali kontrola nad Hormuškim zaljevom ostaje ključno pitanje u pregovorima.

Detalji prijedloga

Izvor, koji je želio ostati anoniman zbog osjetljivosti teme, naveo je da bi Iran mogao biti voljan dopustiti brodovima korištenje druge strane uskog zaljeva u omanskim vodama bez ikakvih smetnji od strane Teherana.

Izvor nije precizirao da li bi Iran također pristao ukloniti mine koje je eventualno postavio u tom dijelu mora, niti da li bi svim brodovima – uključujući i one povezane s Izraelom – bio dozvoljen slobodan prolaz.

Međutim, izvor je dodao da prijedlog zavisi od toga da li je Washington spreman ispuniti zahtjeve Teherana, što je uslov koji je centralan za bilo kakav potencijalni napredak u vezi sa Hormuškim zaljevom.

Reakcije i međunarodni pritisak

Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar, a iransko Ministarstvo vanjskih poslova nije bilo dostupno. Zapadni sigurnosni izvor potvrdio je da je prijedlog o nesmetanom prolasku brodova kroz omanske vode u pripremi, mada nije jasno da li je Washington još uvijek odgovorio.

Zaljev, pojas vode širok svega 34 km (21 milju) između Irana i Omana, predstavlja prolaz iz Zaljeva u Indijski okean i glavna je ruta za energetske zalihe s Bliskog istoka, kao i za drugu vitalnu robu poput vještačkih đubriva.

Ovaj prijedlog bi bio prvi vidljivi korak Teherana ka povlačenju od borbenijih ideja iznesenih proteklih sedmica, koje su uključivale:

• Naplaćivanje prolaska brodovima kroz međunarodni plovni put.

• Nametanje suvereniteta nad zaljevom (što globalna pomorska industrija vidi kao jednostrane korake bez presedana koji krše pomorske konvencije).

Zemlje članice Međunarodne pomorske organizacije (IMO) pri UN-u, na sastanku u Londonu ove sedmice, usprotivile su se ideji da Iran uvodi takse za korištenje zaljeva, navodeći da bi to "postavilo opasan presedan".

Povratak na ranije stanje?

Iranski prijedlog bi također bio prvi pomak ka obnavljanju statusa quo u plovidbi zaljevom, koji je bio na snazi decenijama uprkos povremenim iranskim zapljenama brodova.

Tzv. sistem odvojenog dvosmjernog saobraćaja, koji je UN-ova pomorska agencija usvojila 1968. godine uz saglasnost zemalja regiona, stvorio je trenutni sistem rutiranja brodova koji dijeli plovne koridore kroz iranske i omanske vode.

Sjedinjene Države su u ponedjeljak uvele blokadu na naftne tankere koji napuštaju iranske luke, dok je širi pomorski saobraćaj ostao minimalan od 28. februara.