Plinofikacija je strateški i državni interes koji je godinama bio pod političkom blokadom, a imat će mnogo veći kapacitet od trenutnih potreba BiH i može opskrbljavati i regiju, pa i dio Evrope. Nakon više desetljeća u kojima nije bilo gradnje značajnijih energetskih objekata, a zemlja ima veliki potencijal za tranzit plina, BiH treba dobiti alternativni pristup plinu i smanjiti ovisnost o jedinom postojećem ruskom izvoru. Ostaje pitanje zašto su propuštena desetljeća za snažniji investicijski ciklus, koji otvara nova radna mjesta i popravlja imidž zemlje u međunarodnim relacijama, prenosi Federalna.ba.

Energetski, ekonomski, a ponajviše politički problem. Izgradnja energetske infrastrukture godinama je bila pod opstrukcijama. I dok se moglo sve završiti po redovnoj proceduri, dogovora nije bilo.

“Nije bilo odluke da se grade novi investicijski projekti i uvijek su se nalazile teškoće da se to odgodi ili nerealizuje”, kazao je energetski stručnjak Edhem Bičakčić.

“Ima se dojam da su privatne inicijative nekako prodobnije, smjelije, donose hrabrije odluke nego što se to dešava u državnim kompanijama”, rekao je predsjednik bh. komiteta CIGRE Zijad Bajramović.

Razloga za to je više: složen sistem odlučivanja od države, entiteta, Brčko distrikta do kantona i opština. Zatim nedostatak zakonskih regulativa - ne postoji zakon o berzi električne energije, kao ni državni zakon o plinu. A tu su i finansijski rizici, mala kreditna sposobnost, pogotovo kada su u pitanju veliki energetski projekti.

“Duga procedura dozvola koja se tiče prostornoplanske dokumentacije, okolinskih dozvola, energetski, građevinskih dozvola i priključaka na mrežu, zahtijeva znatno duže vrijeme nego što je to u nekim normalnim okvirima”, dodao je Bajramović.

A sada opcija i vremena baš i nema. Bosna i Hercegovina, ukoliko želi da se nađe u euroatlantskoj porodici, mora da prati i njihova pravila. Ranije je obustavljena izgradnja Bloka 7 jer nije bio po evropskim standardima. Za pripremne radove država je izgubila skoro 30 miliona maraka, no na tom mjestu sada bi mogla biti plinska elektrana. Jedna od tri planirane u Tuzli, Kaknju i Mostaru.

“Te tri gasne termoeloektrane bi omogućile proizvodnju električne energije negdje vrijednosti polovine današnje proizvodnje električne energije. Benefitno za cijelu BiH i njene građane jeste i naravno stvaranje niza poslovnih prilika”, pojasnio je profesor na Fakultetu elektrotehnike UNTZ Suad Halilčević.

Značajna strana uključenja prirodnog plina u energetsku sliku Bosne i Hercegovine jeste zaštita okoline i proces energetske tranzicije. Izgradnja plinovoda doprinijet će energetskoj nezavisnosti, naročito ako uzmemo u obzir da BiH uvozi sve energente, pa čak i struju.