Ruski predsjednik Vladimir Putin dobit će dodatne zakonske ovlasti za pokretanje vojnih operacija u inostranstvu, u trenutku dok rastu strahovi od oružanog sukoba između Moskve i članica NATO-a u Evropi. Prema zakonu koji je ruski parlament odobrio u prvom čitanju, Putin će moći rasporediti jedinice u inostranstvu "u slučaju hapšenja, pritvaranja ili krivičnog progona" ruskih državljana, piše The Times.

Novi zakon za zaštitu

Prijedlog zakona, koji mora proći još dva čitanja i dobiti odobrenje gornjeg doma parlamenta, gotovo će sigurno biti usvojen. Cilj mu je ojačati postojeći zakon koji Putinu već omogućava korištenje sile radi zaštite ruskih nacionalnih interesa. Putin se upravo na odbranu etničkih Rusa pozivao kada je 2022. godine poslao vojsku u Ukrajinu.

"Zapadno pravosuđe zapravo je postalo instrument represije", izjavio je Vjačeslav Volodin, predsjednik ruskog parlamenta. "U ovim okolnostima važno je učiniti sve što je moguće kako bismo zaštitili naše građane", dodao je, ne navodeći dodatne pojedinosti.

Strah od testiranja NATO-a

Novi zakon omogućio bi Kremlju da rasporedi vojnike radi oslobađanja Rusa pritvorenih po nalogu Međunarodnog krivičnog suda (ICC). Sud je 2023. godine izdao nalog za hapšenje Putina i Marije Lvove-Belove, zvaničnice Kremlja, zbog prisilne deportacije hiljada ukrajinske djece.

Također postoji zabrinutost da je svrha zakona postaviti temelje za vojnu intervenciju Rusije na istočnom krilu NATO-a kako bi se testirala čvrstoća Člana 5, sporazuma o kolektivnoj odbrani Saveza. Jedna od autorica prijedloga zakona je Ana Civiljeva, zamjenica ministra odbrane i kćerka Putinovog rođaka.

Iako su ruske snage trenutno vezane u Ukrajini, brojni zapadni zvaničnici upozorili su da bi Putin u idućih nekoliko godina mogao narediti napad na neku drugu evropsku zemlju. Velik dio Putinove popularnosti temelji se na ideji, koju Kremlj neprestano promiče, da on brani Rusiju od neprijateljskih sila koje žele porobiti njen narod i opljačkati njene ogromne resurse.

Kontekst rata u Ukrajini

Ruski zastupnici podržali su zakon nedugo nakon što je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, kako se čini, naznačio da bi Rusija bila spremna okončati aktivnu fazu rata u Ukrajini ako Kijev preda cijelu istočnu regiju Donjeck. Otprilike petina te regije još uvijek je pod kontrolom Kijeva.

Peskov pritom uopće nije spomenuo ukrajinske regije Herson i Zaporožje, za koje Putin također tvrdi da su dio Rusije i gdje se borbe vode od 2022. godine. Njegovi komentari izazvali su oštru reakciju tvrdolinijaša, koji su ga optužili da je spreman "predati" teritoriju Kijevu.

Neki analitičari smatraju da bi Moskva mogla pokrenuti vojnu kampanju u Estoniji pod izgovorom zaštite velike ruske dijaspore u toj baltičkoj zemlji. Estonija, članica NATO-a od 2004., stekla je nezavisnost od Moskve neposredno prije raspada Sovjetskog Saveza.

Odvraćanje na moru

Zakon bi mogao biti usmjeren i na odvraćanje od zapljene plovila iz ruske takozvane "flote u sjeni". Evropske zemlje pojačale su napore u zaustavljanju starih tankera koje Moskva koristi kako bi zaobišla sankcije na izvoz svoje nafte.

Sir Keir Starmer izjavio je prošlog mjeseca da su britanske specijalne snage dobile ovlasti da zaustavljaju, ukrcavaju se i zadržavaju plovila koja opskrbljuju ratnu mašineriju Kremlja.

Međutim, prošle sedmice ruski ratni brod pratio je dva sankcionisana tankera kroz La Manche bez ikakve reakcije, izvijestio je The Telegraph. Estonija je nedavno obustavila zadržavanje ruskih naftnih tankera iz flote u sjeni zbog straha od odmazde. "Rizik od vojne eskalacije jednostavno je prevelik", rekao je za Reuters zapovjednik estonske mornarice Ivo Vark.

U maju prošle godine Estonija je objavila da je Rusija poslala borbeni avion u zračni prostor NATO-a iznad Baltičkog mora kako bi spriječila zaustavljanje neoznačenog tankera koji je plovio prema Rusiji. Avion je na kraju ispratio tanker u ruske vode. Privremeno američko izuzeće od sankcija protiv ruske nafte isteklo je 11. aprila.

Putinova potraga za pravnim pokrićem

Kao bivši oficir KGB-a, Putin često nastoji stvoriti pravni temelj za svoje postupke, barem unutar Rusije. Godine 2014. zatražio je i dobio odobrenje ruskog parlamenta za slanje vojske u Ukrajinu, nakon čega je pokrenuo vojne operacije na Krimu i u istočnoj Ukrajini.

Godine 2020., nakon "apela" Valentine Tereškove, ruske zastupnice i bivše sovjetske kosmonautkinje, naložio je nacionalni referendum o ustavnim amandmanima koji su mu omogućili produženje vlasti najmanje do 2036. godine.

Ruska opoziciona novinarka Farida Rustamova smatra da se ne radi o stvarnoj potrebi za ovlastima. "Čini se da svrha dokumenta nije dati Putinu dodatne ovlasti (ima ih napretek), već zastrašiti neprijateljske zemlje mogućim operacijama ruskih obavještajnih službi i vojske", napisala je. Datum drugog i trećeg čitanja prijedloga zakona još nije određen.

Zanimljivo je da i američki predsjednik zakonom ima ovlast rasporediti vojsku radi oslobađanja američkog vojnog osoblja i vladinih zvaničnika u slučaju njihovog hapšenja od strane međunarodnog suda poput ICC-a, čiju nadležnost Washington ne priznaje. Taj zakon iz 2002. godine poznat je kao "Zakon o invaziji na Haag", prema holandskom gradu u kojem je sjedište ICC-a.