Iako je više puta nagovještavan opoziv američkog predsjednika Donalda Trumpa, ovaj put bi to moglo uspjeti.

Američki predsjednik se gura ka smjeni s dužnosti zbog navodnih ratnih zločina.

Rezolucija je već predstavljena američkom Kongresu, koja sadrži čak 13 članova opoziva. Autori tvrde da je predsjednik podložan opozivu zbog "teških zločina i prekršaja" - od vođenja ilegalnog rata i zloupotrebe moći do uzurpacije budžetskih ovlasti, pritiska na pravosudni sistem i korištenja moći za ličnu korist.

Od aprila 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump suočava se s intenzivnim pritiscima za smjenu s dužnosti zbog navoda o ratnim zločinima i neustavnom vođenju sukoba s Iranom.

Kongresmen John Larson iz Connecticuta podnio je rezoluciju (H.Res. 1155) za opoziv predsjednika 6. aprila 2026.. Trump se optužuje za uzurpaciju ratnih ovlasti Kongresa, piratstvo (krađa venecuelanske nafte) te počinjenje ratnih zločina u skladu s Aktom o ratnim zločinima iz 1996. godine.

Pritisak je eskalirao nakon Trumpovih objava u kojima je prijetio uništenjem iranskih mostova, elektrana i postrojenja za desalinizaciju ako Iran ne otvori Hormuški tjesnac. Stručnjaci za međunarodno pravo upozorili su da bi takvi napadi na civilnu infrastrukturu predstavljali ratni zločin.

Više demokratskih zastupnika, uključujući Melaniu Stansbury i Dianu DeGette, pozvalo je potpredsjednika i Kabinet da aktiviraju 25. amandman kako bi Trumpa proglasili nesposobnim za obavljanje dužnosti.

Pored predsjednika, demokrate u Zastupničkom domu podnijele su 15. aprila 2026. šest članaka o opozivu protiv ministra odbrane Petea Hegsetha, optužujući ga za zloupotrebu položaja i ratne zločine povezane s napadom na školu u Iranu u kojem je navodno poginulo više od 200 djece.