Da li je moguć preokret unutar hrvatskog političkog korupusa, u vezi sa zajedničkim kandidatom za Predsjedništvo BiH? Iako je HDZ BiH izašao sa svojim kandidatom, opozicione stranske najavljuju svog. Upućeni tvrde da je dogovor, ipak, moguć do zadnjeg trenutka, ali uz određene ustupke, piše N1.

Predsjednici pet hrvatskih stranaka u Bosni i Hercegovini - HDZ 1990-HRS-HNP-HDS-HSS - finalizovali su ključne elemente koalicionog sporazuma na svim nivoima vlasti. Iako se spekulisalo da će zvanično objaviti i ime svog kandidata za Predsjedništvo BiH, to će uslijediti u narednim danima.

"U igri je par imena o kojima ćemo u javnost izaći u sljedećih desetak, petnaest dana. Za sada nemamo ništa više, odnosno, službeno ne možemo dalje reći, jer smo se fokusirali više na ove međustranačke i programske teme", kazao je Slaven Raguž, predsjednik HRS-a.

Iako se među potencijalnim kandidatima spominjalo ime državnog delegata Ilije Cvitanovića, Raguž pojašnjava da su lideri stranaka odlučili da traže osobu van svojih užih krugova, da bi izbjegli optužbe za, kako kaže, strančarenje.

"Stoga smo izostavili svu nas petoricu, koliko god svi imali određeni politički kapital, kako bismo izbjegli ovo strančarenje koje smo doživjeli s druge strane od gospodina Dragana Čovića. Da tražimo kandidata koji bi mogao okupiti, da tražimo kandidata koji bi mogao biti personifikacija tog zajedništva", pojasnio je Raguž.

A Darijana Filipović, kandidatkinja HDZ-a BiH iza koje u potpunosti stoji HNS, to, ocjenjuje Raguž, jednostavno nije. U međuvremenu, Dragan Čović insistira na tome da hrvatski narod treba da ima zajedničkog kandidata, dodajući da ne vidi ni najmanji problem da ih imaju i deset, ali samo ako dođe do izmjena Izbornog zakona.

"Naravno, postoje tu stranke koje malo drugačije razmišljaju i ovo koriste kao jedan alat za neko svoje stranačko profiliranje. Ne vidim baš smisla da neko stalno istražuje i traži, jer mislim da imamo izvrsnu kandidatkinju koja može na generacijski i svaki drugi način povezati sve ono što treba, na neki način, artikulisati kad je u pitanju član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda s aspekta ustavnih ovlaštenja", stava je Dragan Čović, predsjednik HNS-a i lider HDZ-a BiH.

Da je dogovor unutar hrvatskog političkog korpusa, na kraju, ipak, moguć, jer je i jedna i druga strana svjesna da bi bilo kakva podjela pogodovala, uslovno rečeno, ponovnom izboru kandidata za kojeg smatraju da nije legitiman hrvatski politički predstavnik, stava je novinar Zoran Krešić.

 "Ali, politika je tržnica. Jednostavno, vladajući HDZ BiH mora na izvjestan način obećati, ili na neki način, postići dogovor, oko određenih kompromisa sa opozicionom hrvatskom petorkom, bilo da su to određene pozicije i u državnom Domu naroda, izvršnoj vlasti, Savjetu ministara ili FBiH i u tom slučaju sam potpuno siguran da će se dogovor postići", izjavio je Krešić.

Pa i nakon predaje kandidatura, bilo da je to u pitanju Filipović ili neko drugi od predstavnika "petorke", sve do dana održavanja izbora, dodaje naš sagovornik. Međutim, ne misli da će HDZ odustati od svog predloženog kandidata jer je to najsnažanija politička stranka koja i prema istraživanjima ima daleko veću podršku u odnosu na ostale partije. Da je, zahvaljujući političkom iskustvu potpuno spremna za novu ulogu, stava je Filipović, gostujući u Podkastu magazina Bljesak.info.

"Mi smo imali sastanke u ime HDZ-a Bosne i Hercegovine s gospodinom Cvitanovićem i s gospodinom Vukadinom, upravo, na temu hrvatskog člana Predsjedništva, odnosno kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva. Međutim, taj razgovor bio je na nekim načelnim osnovama. Poslije toga nismo imali razgovore jer nije bilo nikakvih konkretnih poziva sa druge strane. Lično, imam kontakte s predstavnicima svih pet stranaka, kolokvijalno rečeno, 'petorke' i ne postoji nikakav lični animozitet ili sukob između nas. Naprotiv", poručila je Darijana Filipović, kandidatkinja HDZ-a BiH za članicu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona, Filipović stava da nije pitanje hoće li do njih doći, nego kada. A biće, kaže, "kada političkim opcijama unutar bošnjačkog naroda prestane biti politički oportuno da Hrvatima biraju političke predstavnike".