Posljedice naftne blokade, koja je provedena po nalogu američkog predsjednika Donalda Trumpa, dovele su Kubu na ivicu propasti: nestanci struje su gotovo stalni, hrane i lijekova je sve manje, benzinske pumpe su zatvorene, gradski prijevoz gotovo da ne postoji, većina državnih kancelarija je pod katancem, a ljudi se fokusiraju na borbu za goli život. Kao da to nije previše, sve više se šuška da će sada Kuba biti sljedeća Trumpova meta, piše Blic.rs.

Iran je trenutno u centru Trumpove pažnje, ali svi pokazatelji sugerišu da je Kuba sasvim sigurno sljedeća. To je i sam Trump rekao.

Početkom godine, Trump je naredio svrgavanje i hapšenje predsjednika Venecuele Nicolása Madura, koji sada čeka suđenje u New Yorku. Potom je:

• podržao novu predsjednicu Delcy Rodríguez

• preuzeo kontrolu nad kubanskim naftnim biznisom

• uspostavio brutalnu naftnu blokadu Kube

Upravo je invazija na Venecuelu bila jedan od bolnih udaraca za Kubu. Venecuela je ranije obezbjeđivala Kubi jeftino gorivo, a dodatne isporuke stizale su iz Meksika. Ove ključne linije snabdijevanja su prekinute po Trumpovom nalogu, iako Meksiko tvrdi da je to bila "suverena odluka". Jedan jedini ruski tanker sa naftom stigao je na Kubu ove godine, i to je za sada sve što je ostrvo dobilo u pogledu nafte.

Trump je nagovijestio da je Kuba sada na njegovoj listi zemalja sa kojima namjerava da se "obračuna", piše "Sky News". I ne samo nagovijestio, već i otvoreno govorio.

– Vjerujem da ću imati čast da osvojim Kubu – rekao je Trump u ponedjeljak.

Na pitanje da li se to odnosi na diplomatiju ili vojnu akciju, rekao je da će to biti "osvajanje Kube u nekom obliku" i da su Kubanci "trenutno veoma oslabljena nacija", prenio je "Washington Post".

Donald Trump Ekonomski rat razoran kao bombe i meci

Kuba nije uspjela diverzificirati energetske izvore – ima vrlo malo solarne i energije vjetra, kao i veoma malo gasa – što je čini izuzetno zavisnom od nafte, do te mjere da sada jedva funkcioniše. Ova naftna blokada je ekonomski rat koji je podjednako razoran kao bombe i meci, piše "Sky News", a te posljedice, u najkraćem, izgledaju ovako:

• nestanci struje su sve češći i u prijestolnici Havani

• police u prodavnicama i pekarama su gotovo prazne, ako ovi objekti uopšte i rade, zbog čega su ljudi gladni

• benzinske pumpe su uglavnom zatvorene i prazne

• u apotekama je sve manje lijekova

• redovi na bankomatima su sve veći, a nerijetko u njima uopšte nema novca

• turistička industrija, koja je nekada donosila milijarde dolara Kubi, gotovo je stala

• zdravstveni sistem je pukao, bolnice kako-tako funkcionišu zahvaljujući generatorima i sa veoma malo opreme

• smeće je nagomilano po ulicama glavnog grada, jer nema goriva za kamione koji ga odvoze

Humanitarne organizacije dijele hranu starijima i ljudima bez doma, a pomažu i djeci da se koliko-toliko školuju. Ali resursi su ograničeni, a potrebe rastu i daleko nadmašuju kapacitete. Kako piše "Sky News", ljudi prebiru po smeću tražeći nešto za jelo, a neki od njih spavaju pod vedrim nebom. Iako je ova karipska zemlja i ranije bila siromašna, ovakve scene nisu bile zabilježene do američke blokade.

Foto: Ramon Espinosa/ Tanjug/Ap

Ujedinjene nacije su upozorile da je Kuba, nacija od 11 miliona stanovnika, već na ivici humanitarnog "kolapsa" i da se zemlja suočava sa ogromnom energetskom krizom, a neki bi rekli i najgorom u posljednjih nekoliko decenija.

Posmatrači, bilo neutralni ili ne, slažu se da ljudi ne mogu ovako da nastave da žive i da je Kubi potrebna pomoć. Za sada, Trump i njegovi savjetnici pokazuju malo obzira prema sudbini kubanskog stanovništva. Naprotiv, najavljuju invaziju na ovu zemlju.

– Taj ludi starac (Trump) treba da ostavi Kubu na miru kako bismo mogli da trgujemo sa drugim zemljama. Žele da nas uguše, da izazovu rat – rekao je Kubanac Luis Torres García (63) za "Guardian".

Foto: Ramon Espinosa/ Tanjug/Ap

Procurili tajni planovi Pentagona

Pentagon ubrzano razvija planove za moguću vojnu operaciju na Kubi u slučaju da Trump izda naredbu za intervenciju, navela su dva izvora upoznata sa planiranjem za "USA Today", ističući da se radi o konkretnim vojnim pripremama koje bi mogle biti aktivirane u kratkom roku.

– Možda ćemo svratiti do Kube kad završimo sa ovim – rekao je nedavno Trump, misleći na sukob sa Iranom.

Kuba bez struje

Prethodno je kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel izjavio da SAD nemaju opravdani razlog da izvrše vojni napad na to ostrvo, ili da pokušaju da ga svrgnu.

– I mi ćemo se braniti, a ako treba da umremo, umrijet ćemo – rekao je Díaz-Canel.

Kubanska vojska Ograničena "pomoć" Rusije i Kine

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u petak da Rusija ne želi da vidi invaziju, blokadu ili bilo kakav drugi pritisak na Kubu. On je dodao da ne može komentarisati geopolitičke ciljeve SAD-a u svijetu, uz napomenu da su to pitanja za Trumpa.

Spas bi, donekle, mogao da bude i u kineskoj solarnoj opremi koja bi mogla da obezbijedi bar 10 posto proizvodnje električne energije, piše "Washington Post".

Foto: Ramon Espinosa/ Tanjug/Ap

Iako su kineski zvaničnici više puta osudili akcije Trumpove administracije protiv Kube, oni su također oprezni zbog prelaženja granica i ulaska "u dvorište SAD-a", rekao je Yanran Xu, vanredni profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Renmin u Pekingu.

Bitka u kojoj je Kuba ponizila SAD

Dok danas Kubanci drhte pred američkom prijetnjom, mnogi još pamte kada je ova zemlja potukla i ponizila SAD. Američka invazija na Zaljev svinja počela je 17. aprila 1961. i gotovo odmah je krenula po zlu. Ono što je u Washingtonu bilo zamišljeno kao brza operacija svrgavanja predsjednika Fidela Castra pretvorilo se u jedan od najsramnijih vanjskopolitičkih i vojnih neuspjeha u modernoj američkoj historiji, piše "Index".

Operacija je podrazumijevala iskrcavanje oko 1.400 kubanskih emigranata koje je CIA obučila i naoružala, sa ciljem da se na jugu Kube pokrene ustanak protiv Castra. Međutim, plan je od početka imao ozbiljne propuste:

• invazija nije dobila očekivanu podršku lokalnog stanovništva

• kubanska vojska je bila bolje pripremljena nego što su američki planeri procijenili

• zračna i logistička podrška su zakasnile ili bile ograničene, što je brzo dovelo do opkoljavanja napadača

U roku od samo nekoliko dana pobuna emigranata je potpuno slomljena, većina napadača je poginula ili zarobljena, dok je Fidel Castro učvrstio vlast i stekao ogroman međunarodni prestiž. Neuspjeh u vrijeme administracije američkog predsjednika Johna Kennedyja dodatno je pogoršao odnose između Washingtona i Havane, gurajući Kubu još dublje u savez sa Sovjetskim Savezom tokom Hladnog rata.