Većinska vlasnica travničke kompanije GS-TMT Snježana Kopruner gostovala je u emisiji Hrvatske radiotelevizije (HRT) "Nedjeljom u 2". U razgovoru s voditeljem Aleksandrom Stankovićem, Kopruner je kritički analizirala društveno-političku situaciju u Bosni i Hercegovini te upozorila na često iskrivljenu percepciju koju susjedne zemlje imaju prema BiH.

Kopruner, koja je poslovnu karijeru gradila u Njemačkoj, naglasila je opasnost ekonomije zasnovane na renti naspram proizvodnog sektora. Prema njenim riječima, politički narativi o tome kako građani ne doživljavaju Bosnu i Hercegovinu kao svoju državu ne odgovaraju stvarnosti na terenu, bilo da je riječ o Hercegovini, srednjoj Bosni ili Sarajevu.

Kritika svojatanja bosanske historije

Tokom gostovanja, Snježana Kopruner se osvrnula na česta negiranja bosanskog identiteta i historijskog naslijeđa. Istakla je paradoks u kojem se historijske ličnosti poput kralja Tvrtka ili kraljice Katarine pokušavaju etnički redefinisati izvan bosanskog konteksta.

"U više navrata sam bila na grobu bosanske kraljice Katarine i nikada nisam vidjela da piše 'hrvatska kraljica'. Kralj Tvrtko je bosanski kralj. Zbog čega to nijekati i stalno izmišljati legende umjesto davanja značaja onome što su ti ljudi sami bili?", zapitala je Kopruner. Ona smatra da Bosanci i Hercegovci imaju svaki razlog da budu ponosni na svoju domovinu, koju je opisala kao "maternicu Balkana".

Problem obrazovnog sistema i kupovine diploma

Kopruner je iznijela i porazne podatke o stanju u obrazovanju, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Hrvatskoj. U njenoj kompaniji su, zbog uočenih nedostataka u praksi, uveli testiranje kandidata koje je pokazalo da mladi često ne vladaju ni osnovnim matematičkim pojmovima, uprkos posjedovanju fakultetskih diploma.

"Profesori na državnim univerzitetima gube studente jer mnogi odlaze kupovati diplome. Roditelji podcjenjuju vlastitu djecu kupujući im zvanja umjesto da vjeruju u njihovu sposobnost učenja", naglasila je vlasnica GS-TMT. Prema njenom mišljenju, takav sistem stvara haos u kojem profesori snižavaju kriterije kako bi sačuvali katedre, što dugoročno uništava perspektivu mladih ljudi u regiji.