Ruska centralna banka prodala je od početka 2026. godine približno 22 tone zlata kako bi pokrila budžetski manjak, koji je do kraja marta zbog niskih prihoda od nafte i plina dosegnuo 4.6 biliona rubalja, odnosno 61.3 milijarde dolara. Prodaja zlata jedan je od ključnih mehanizama kojima Moskva pokušava financirati rastuće troškove.

Pad zlatnih rezervi

Službeni podaci koje prenosi The Moscow Times pokazuju da su se ruske zlatne rezerve do 1. aprila smanjile za 0.7 miliona unci i sada iznose 74.1 milion. Istovremeno, Moskovska berza zabilježila je u martu ove godine obim trgovanja zlatom 3.5 puta veći nego lani, s ukupno 42.6 tona. Vrijednost te trgovine porasla je čak pet puta, na 534.4 milijarde rubalja, što je ekvivalent 7.1 milijarde dolara.

Analitičari o prodaji zlata

"Prodaja radi financiranja proračunskog manjka mogla bi se nastaviti s obzirom na nagli porast državne potrošnje u odnosu na planirane budžetske stavke. Takva prodaja zlata iz rezervi ruske središnje banke uvelike je u skladu s praksom drugih centralnih banaka, osobito u zemljama u razvoju", izjavila je Natalia Milchakova, vodeća analitičarka kompenije Freedom Finance Global.

Ruska centralna banka još od jeseni 2025. godine kupuje i prodaje zlato na domaćem tržištu, a te operacije odražavaju način na koji Ministarstvo financija upravlja Nacionalnim fondom blagostanja. Prodaja zlata pomaže banci održati valutnu diversifikaciju unutar ukupnih rezervi od gotovo 775 milijardi dolara, u kojima je udio zlata porastao zbog rasta njegove cijene.

Rusija je svoje zlatne rezerve gomilala prvenstveno između 2002. i 2025. godine, kupivši više od 1900 tona. Analitičar Finama Nikolaj Dudčenko ističe da se većina tih kupovina dogodila u razdobljima od 2008. do 2012. te od 2014. do 2019. godine. Od 2020. godine neto kupnja zlata iznosila je 55.4 tone.

"Brojne centralne banke trenutno nastavljaju prodavati zlato kako bi pokrile troškove, uključujući one za odbranu, ali i zbog potrebe za sredstvima uslijed rasta cijena energenata te za održavanje kursa nacionalnih valuta", pojasnio je Dudčenko.

Milchakova je dodala kako su mnoge centralne banke prethodno kupovale zlato upravo s namjerom da ga prodaju po visokoj cijeni kada se za to ukaže izvanredna potreba. S obzirom na globalnu ekonomsku nesigurnost, čini se da je taj trenutak nastupio, napomenula je, navodeći kao primjer tursku središnju banku koja je također prodavala rezerve radi stabilizacije valute.

Prema njezinim riječima, centralne banke će vjerovatno kupovati zlato kada su cijene niske i prodavati ga kada su visoke kako bi osigurale likvidnost za zadatke poput stabilizacije bankarskog sisrema. Predvidjela je da bi se cijena zlata u sljedeća dva mjeseca mogla vratiti na 5000 dolara po trojskoj unci.

Pritisak na budžet Kremlja

Fiskalna stabilnost Kremlja suočena je s pritiskom bez presedana, budući da proračun za 2026. godinu predviđa deficit gotovo dvostruko veći od prošlogodišnjeg. Početkom marta, ruski ratni troškovi službeno su premašili sva izdvajanja za socijalnu skrb, prisilivši vladu da rekordnom brzinom posegne u Nacionalni fond blagostanja.

Dok ruski predsjednik Vladimir Putin nastoji održati ofenzivu u Ukrajini, iscrpljivanje likvidnih sredstava u "ratnoj blagajni" ostavilo je ruskoj centralnoj banci malo opcija osim prodaje zlatnih rezervi i preostalih zaliha kineskog juana.