Milei je doputovao u Izrael u nedjelju u svoju treću zvaničnu posjetu otkako je stupio na dužnost u decembru 2023. Prvi put je najavio planove za premještanje ambasade iz Tel Aviva tokom posjete u februaru 2024., a odluku je potvrdio u junu 2025. tokom govora u izraelskom parlamentu, rekavši da će taj potez biti sproveden u 2026. godini, prenosi Anadolu Agency.

Jerusalem ostaje u središtu izraelsko-palestinskog sukoba i smatra se jednim od njegovih najosjetljivijih pitanja.

Dok Izrael polaže pravo na cijeli grad kao svoju prijestolnicu, Palestinci vide Istočni Jerusalem – koji je Izrael okupirao od 1967. godine – kao glavni grad buduće palestinske države, u skladu s dugogodišnjim međunarodnim konsenzusom i rezolucijama UN-a.

Izrael je okupirao Istočni Jerusalem u Arapsko-izraelskom ratu 1967., a kasnije ga anektirao 1980. godine, što je potez koji međunarodna zajednica ne priznaje. Vijeće sigurnosti UN-a odbacilo je aneksiju i, u Rezoluciji 478, pozvalo države da povuku svoje diplomatske misije iz Jerusalema, pojačavajući stav da bi konačni status grada trebao biti riješen pregovorima, a ne jednostranim mjerama.

Uprkos insistiranju Izraela da je Jerusalem njegova „nedjeljiva prijestolnica“, ogromna većina stranih misija ostaje u Tel Avivu ili njegovim predgrađima, što odražava nespremnost da se priznaju izraelske pretenzije na suverenitet nad gradom čiji se istočni sektor smatra okupiranom teritorijom prema međunarodnom pravu.

Ipak, nekoliko zemalja je premjestilo svoje ambasade u Jerusalem. Ispod je hronološki popis:

Sjedinjene Američke Države

SAD su priznale Jerusalem kao glavni grad Izraela 6. decembra 2017. tokom prvog mandata Donalda Trumpa, što je označilo odstupanje od dugogodišnje američke politike o statusu grada. Ambasada je premještena iz Tel Aviva u Jerusalem 14. maja 2018., što se poklopilo sa 70. godišnjicom osnivanja Izraela. Otvaranje se desilo usred protesta duž granice sa Gazom. Dana 14. maja, izraelske snage su ubile oko 60 Palestinaca tokom sukoba. Godine 1995. SAD su usvojile Zakon o ambasadi u Jerusalemu, postavljajući 31. maj 1999. kao rok za preseljenje. Međutim, uzastopni predsjednici su svakih šest mjeseci odgađali tu obavezu, navodeći zabrinutost za izraelsko-palestinski mirovni proces i šire američke interese.

Gvatemala

Gvatemala je premjestila svoju ambasadu u Jerusalem 16. maja 2018., samo dva dana nakon SAD-a, postavši druga zemlja koja je to učinila nakon Washingtona.

Paragvaj

Paragvaj je svečano otvorio svoju ambasadu u Jerusalemu 21. maja 2018., pod tadašnjim predsjednikom Horaciom Cartesom, postavši treća zemlja u nizu. Odluka je poništena 5. septembra 2018., nakon što je novoizabrani predsjednik Mario Abdo Benitez naredio povratak ambasade u Tel Aviv, navodeći želju za održavanjem neutralnog stava i doprinosom mirovnim naporima na Bliskom istoku. Zemlja je ponovo uspostavila ambasadu u Jerusalemu 12. decembra 2024., pod predsjednikom Santiagom Penom.

Kosovo

Kosovo je otvorilo svoju ambasadu u Jerusalemu 14. marta 2021., postavši prva evropska zemlja i teritorija s muslimanskom većinom koja je to učinila. Potez je uslijedio nakon obaveze preuzete u sklopu sporazuma o normalizaciji sa Srbijom, potpisanog u septembru 2020. uz posredovanje SAD-a, prema kojem se Kosovo obavezalo na uspostavljanje diplomatskih odnosa s Izraelom. EU je izrazila žaljenje zbog ove odluke, navodeći da ona odstupa od stava bloka o Jerusalemu.

Honduras

Honduras je zvanično otvorio svoju ambasadu u Jerusalemu 24. juna 2021., pod predsjednikom Juanom Orlandom Hernandezom. Ovaj potez je uslijedio nakon ranijih koraka ka produbljivanju veza s Izraelom, uključujući otvaranje trgovinskog ureda u Jerusalemu 2019. godine, koji je kasnije nadograđen u puni status ambasade.

Papua Nova Gvineja

Papua Nova Gvineja otvorila je svoju ambasadu u Jerusalemu 5. septembra 2023., a svečanosti je prisustvovao premijer James Marape. Marape je taj potez opisao kao „svjestan izbor“, rekavši da je priznavanje Jerusalema kao glavnog grada Izraela povezano s kršćanskim identitetom zemlje, prenose izraelski mediji. "Da bismo sebe nazvali kršćanima, poštovanje Boga neće biti potpuno bez priznanja da je Jerusalem univerzalna prijestolnica naroda i države Izrael", rekao je on.

Fidži

Nedavno, 17. septembra 2025., premijer Fidžija Sitiveni Rabuka otvorio je novu ambasadu svoje zemlje u Jerusalemu, uz prisustvo izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i ministra vanjskih poslova Gideona Saara. Pišući na američkoj društvenoj platformi X, Saar je pozdravio potez Fidžija kao „historijsku odluku“, nazvavši Jerusalem „vječnom prijestolnicom“ Izraela.

Nespremnost većine zemalja

Uprkos tome što je nekolicina zemalja premjestila svoje ambasade u Jerusalem, velika većina država koje imaju diplomatske veze s Izraelom suzdržala se od sličnih koraka, navodeći sporni status grada i implikacije na izraelsko-palestinski sukob. Javni diplomatski popisi pokazuju da Izrael ugošćuje 96 rezidencijalnih ambasada, od kojih je 89 u okrugu Tel Aviva, a sedam u Jerusalemu. Ako Argentina nastavi s preseljenjem, broj u Jerusalemu će porasti na osam. Izrael ima diplomatske odnose s više od 160 zemalja.

Istovremeno, diplomatski zamah se sve više kreće u suprotnom smjeru, uz širenje podrške palestinskoj državnosti. U 2024. godini, Španija, Irska, Norveška i Slovenija krenule su u priznavanje Palestine. U 2025. slijedilo je još nekoliko zemalja, uključujući Meksiko, UK, Kanadu, Australiju, Portugal, Francusku, Luksemburg, Maltu i Belgiju. Do septembra 2025. godine, 157 od 193 države članice UN-a, što predstavlja 81% međunarodne zajednice, priznaje Državu Palestinu.