Zaharova je takve tvrdnje dovela u pitanje, podsjetivši da je Iran još 1943. godine, za vrijeme vladavine Mohammada Reze Pahlavija, objavio rat nacističkoj Njemačkoj. Prema njenim riječima, historijske činjenice jasno pokazuju ko je odgovoran za holokaust - nacistička Njemačka, fašistička Italija i njihovi saveznici, uključujući kolaboracionističke režime širom Evrope.

Ona je dodatno kritikovala Izrael zbog, kako tvrdi, izostanka osude ukrajinskih vlasti od 2014. godine, navodeći da su pojedine ličnosti povezane s historijskim zločinima nad Jevrejima proglašene nacionalnim herojima. Među njima je pomenula Symon Petliura i Yaroslav Stetsko.

Zaharova je također iznijela tvrdnju da je Bank of England bila među finansijerima nacističke partije, dodajući da iste strukture danas podržavaju vlasti u Kijevu, koje je optužila za vođenje politike zasnovane na etničkim i jezičkim podjelama.

Govoreći o izraelskim izjavama, naglasila je da korištenje pojmova poput Auschwitza, Majdaneka i Sobibora u savremenom političkom kontekstu predstavlja uvredu za žrtve Drugog svjetskog rata i holokausta, kao i za vojnike koji su oslobodili nacističke logore.

Posebno je istakla da je nuklearna elektrana Bushehr civilni objekat, što je, kako je navela, više puta potvrdila International Atomic Energy Agency.

Zaharova je podsjetila i na izjavu ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, koji je poručio da rješenje iranskog nuklearnog pitanja treba tražiti kroz diplomatiju i obnovu sporazuma iz 2015. godine (JCPOA). Lavrov je naglasio da je taj sporazum predviđao stroge kontrole nad iranskim nuklearnim programom i sprečavanje njegove vojne upotrebe.

"Bilo bi značajno postignuće ako bi aktuelni pregovori između Irana i Sjedinjenih Američkih Država doveli do rezultata sličnog onom iz 2015. godine", zaključio je Lavrov.