Analitičari i politički stručnjaci sve glasnije govore o potencijalnom zaokretu u politici SNSD-a i povratku na stare postavke saradnje sa Zapadom. Pitanje koje se postavlja jeste koliku će cijenu entitet RS platiti zbog novih obećanja datih Sjedinjenim Američkim Državama.

Analitičari ukazuju na to da proces takozvane amerikanizacije Milorada Dodika postaje sve vidljiviji nakon učestalih putovanja zvaničnika iz Banja Luke u Washington. Zoran Ostojić, politički analitičar iz Beograda, smatra da je ovaj proces logičan slijed događaja nakon čestih posjeta Željke Cvijanović i Ane Trišić-Babić sjedištu američke administracije.

Energetski sektor kao ključ promjena

Prema riječima Ostojića, evidentno je da Sjedinjene Američke Države preuzimaju energetski sektor u Bosni i Hercegovini. On ističe da se na ovaj način Milorad Dodik, inače građanin Bosne i Hercegovine, vraća na politiku iz 1998. godine kada je bio blisko povezan sa zapadnim strukturama. S druge strane, profesor Enver Kazaz tvrdi da je na sceni "trampizacija" SNSD-a, što opisuje kao podređen odnos prema administraciji koju predvodi Donald Trump.

Politička analitičarka Ivana Marić smatra da je krug zatvoren te da se nekadašnji predsjednik entiteta RS vratio starim stavovima. Marić očekuje da bi se u javnom prostoru ponovo mogle čuti izjave o genocidu u Srebrenici, kao i o ratnim zločinima koje su počinili Radovan Karadžić i Ratko Mladić, što bi predstavljalo potpuni ideološki zaokret.

Historija reformi i uloga Rusije

Prva faza saradnje Milorada Dodika sa međunarodnom zajednicom krajem devedesetih godina rezultirala je jačanjem institucija države Bosne i Hercegovine. Kako prenosi BN televizija, SNSD je tada odigrao ključnu ulogu u prenosu nadležnosti sa entiteta RS na državni nivo, djelujući kao partner SDA. Adil Osmanović, bivši potpredsjednik SDA, podsjetio je da je Dodik tada bio "svježi dašak vjetra na Balkanu" koji je podržao formiranje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, Suda i Tužilaštva BiH, te agencija SIPA i OSA.

Pitanje koje ostaje otvoreno jeste reakcija Moskve na ovakve poteze. Dok Ostojić tvrdi da Rusija nije zadovoljna ponašanjem koje pokazuje Milorad Dodik, Ivana Marić ističe da je on praktično zatvorio vrata saradnji sa Rusijom onog trenutka kada mu je ponovo omogućen pristup zvaničnom Washingtonu. Strahovanja opozicije i dijela javnosti usmjerena su na to da bi nova faza "amerikanizacije" mogla donijeti dodatne gubitke nadležnosti za entitet RS, slično gubitku statusa Brčko distrikta Bosne i Hercegovine u prošlosti.