Zajednica utemeljitelja HDZ-a reagirala je na izjave bivšeg predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića, koji je dan ranije na komemoraciji u Jasenovcu optužio državni vrh za toleriranje povijesnog revizionizma vezanog uz NDH. Utemeljitelji HDZ-a su odbacili Mesićeve tvrdnje da premijer Andrej Plenković i njegovi suradnici prešutno odobravaju umanjivanje zločina iz Drugog svjetskog rata, piše N1.

Optužbe za nedosljednost

U pismu, koje potpisuje predsjednik Zajednice Ivica Tafra, Mesićeve se riječi ocjenjuju kao "političke konstrukcije kojima se već desetljećima pokušava delegitimirati suvremena hrvatska država i njezino vodstvo".

Utemeljitelji HDZ-a podsjetili su na Mesićevu izjavu s komemoracije da je "koncentracijski logor Jasenovac bio gubilište, jedno od najpoznatijih u Europi, u koje su ljudi dolazili da bi bili ubijeni jer su bili druge vjere ili druge nacionalnosti".

Tu su izjavu suprotstavili njegovim navodnim ranijim stajalištima. "Laži treba spominjati da se ne bi ponovile. No Stipi Mesiću nema pomoći. 'Svjedok Mesić' danas tvrdi da je koncentracijski logor Jasenovac bio gubilište... a još jučer je tvrdio da je tamo 'možda netko i preminuo, ali da nitko nije bio ubijen'", stoji u pismu.

Kritike zbog stavova o Jugoslaviji

U saopćenju se također osvrću na Mesićev istup u Sarajevu 2019. godine, kada je, kako tvrde, branio simbol petokrake, te na njegove ocjene o bivšoj državi i Domovinskom ratu.

"Izjavio je da 'Jugoslavija nije bila unitarna država nego društvo otvorene demokracije i nacionalnih prava' i da 'najkraće rečeno ovaj rat nije bio potreban' jer se 'granice nisu promijenile niti za jedan milimetar'", citiraju utemeljitelji.

"On uopće ne percipira činjenicu da smo se borili za samostalnost i da bi bez hrvatskog otpora te granice bile na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag, a Hrvatske ne bi bilo, jer je za njega položaj Hrvatske u Jugoslaviji bio sasvim ok, a rat za samostalnost 'nepotreban'", dodaju.

Osim povijesnih interpretacija, utemeljitelji HDZ-a bivšem predsjedniku RH zamjeraju i niz drugih poteza. Optužuju ga da je uoči operacije "Oluja" pokušao izazvati ustavnu krizu, spočitavaju mu provođenje procesa detuđmanizacije i pasivnost u zaštiti prava Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Na popisu kritika našlo se i, kako tvrde, nekritičko slanje goleme količine državne dokumentacije Haškom sudu, čime je, prema njihovu mišljenju, izravno kriminalizirao tadašnju hrvatsku politiku, a navode i njegove aktualne stavove o ratu u Ukrajini.