Evropska unija upozorila je Bosnu i Hercegovinu da bi imenovanje privatne američke kompanije kao glavnog investitora u planiranom plinskom cjevovodu – koji treba okončati četiri decenije ovisnosti o ruskom plinu – moglo ugroziti euroatlantske integracije BiH i pristup do gotovo milijardu eura iz bruxelleskog fonda za rast. Upozorenje dolazi u trenutku kada se oko projekta "Južna interkonekcija" sve jasnije ocrtava mreža interesa koja spaja Trumpovu administraciju, brata bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost i zakon krojen po mjeri jedne kompanije, piše Radio Slobodna Evropa.

Soreca piše Kristo i Nikšiću: lex specialis ugrožava milijardu eura

U pismu od 13. aprila, ambasador EU-a u Sarajevu Luigi Soreca upozorio je da zakonodavstvo usvojeno specifično za projekt plinskog cjevovoda (lex specialis) može ugroziti pristup BiH europskom energetskom tržištu, kao i oko milijardu eura sredstava u okviru Plana rasta EU-a za Zapadni Balkan. Pismo je upućeno predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjanom Kristo i premijeru Federacije BiH Nerminom Nikšićem.

Federacija BiH usvojila je izmjene zakona kojima je američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy imenovana investitorom i razvojnim partnerom projekta. Kompanija je osnovana u novembru 2025. godine, registrirana u Sarajevu i u potpunom vlasništvu američke firme. Prema podacima kompanije, direktor AAFS Infrastructure and Energy je Jesse Binnall, bivši član Trumpovog pravnog tima, a potpredsjednik Joseph Flynn je brat bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost SAD-a Michaela Flynna.

Glasnogovornik Delegacije EU-a rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da svako energetsko zakonodavstvo mora biti usklađeno s obvezama BiH u pristupnom procesu i da se mora dostaviti na pregled u skladu s procedurama EU-a.

Flynn, Binnall i Trump: Južna interkonekcija kao prioritet administracije

Binnall je na konferenciji za novinare s ministrom energetike BiH Nerminom Džindićem 2. aprila rekao da je Južna interkonekcija "jedan od prioritetnih projekata Trumpove administracije". Ambasada SAD-a u Sarajevu javno je podržala projekt i organizirala sastanke između bh. zvaničnika i predstavnika kompanije.

Vršilac dužnosti ambasadora SAD-a u BiH John Ginkel napisao je na mreži X nakon prvog sastanka u decembru da je Washington "spreman brzo djelovati kako bi podržao Južnu interkonekciju" i da se bosansko zakonodavstvo "očekivalo do proljeća 2026. kako bi gradnja mogla početi". Ginkel je referirao i na razgovore u novembru u Atini u kojima su učestvovali američki ministar unutrašnjih poslova Doug Burgum i ministar energetike Chris Wright, koji su najavili nastojanja SAD-a da smanje europsku ovisnost o ruskom plinu.

24. februara, u Washingtonu, BiH se priključila američkoj inicijativi za jačanje regionalne energetske opskrbe. Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković pozdravio je američki interes za projekt, ocijenivši ga "ekonomski značajnim za zemlju".

Bosna i Hercegovina uvozi gotovo sav plin iz Rusije putem plinovoda koji prolaze kroz Srbiju i Bugarsku, tzv. TurkStream rutom. Godišnji uvoz iznosi oko 225 miliona kubnih metara, a plaćanja Gazpromu procjenjuju se na oko 75 miliona eura godišnje. EU je najavila ukidanje uvoza ruskog plina do januara 2028., što direktno pogađa BiH čija je energetska infrastruktura integrirana u europski sustav.

Novim zakonom, koji je uklonio i raniju odredbu kojom je državna kompanija BH-Gas bila određena kao nositelj projekta, AAFS bi preuzeo financiranje, odabir izvođača i izrazio interes za razvoj plinskih elektrana te koncesije za aerodrome u Sarajevu i Mostaru. Ministar Džindić rekao je u martu da je američki investitor preuzeo financiranje projekta. Revizorski izvještaji su prethodno upozorili da BH-Gas nema finansijski kapacitet za projekt vrijedan milijardu eura.

Energetska zajednica, koja primjenjuje pravila energetskog tržišta EU-a na Zapadni Balkan, zahtijeva liberalizirana tržišta, neovisne operatere i nediskriminatorni pristup infrastrukturi trećim stranama. EU upozorava da pravni okvir "mora osiguravati transparentnost, tržišno natjecanje i otvoreni pristup infrastrukturi", a ne ekskluzivnu kontrolu jednog operatera.

Južna interkonekcija je planirani plinovod koji bi povezao BiH s hrvatskom plinskom mrežom i terminalima za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku – ključnom infrastrukturnom čvorištu koje podržava EU u cilju smanjenja ovisnosti o ruskim energentima. Stručnjakinja Sophie Corbeau iz Centra za globalnu energetsku politiku u Parizu upozorila je za RSE da sama infrastruktura ne garantira diversifikaciju opskrbe: "Zemlje koje nastoje smanjiti ovisnost o ruskom plinu moraju osigurati i pouzdane ugovore o opskrbi."

BiH je dobila status kandidata za EU 2022. godine, a pregovori su formalno otvoreni u martu 2024. No napredak ostaje uvjetovan pravosuđenim, ustavnim i regulatornim reformama. Ni AAFS ni bh. vlada nisu komentirali najnovije stajalište EU-a niti su odgovorili na upite RSE-a.