Ruske snage se navodno suočavaju s ozbiljnim problemima u koordinaciji i komandovanju na terenu, što dovodi do sve češćih slučajeva u kojima vlastite jedinice obaraju vlastite dronove. Umjesto da se takvi incidenti priznaju kao greške, pojedini vojnici i komandanti navodno pokušavaju te letjelice prikazati kao ukrajinske kako bi dobili nagrade i priznanja.

Kako piše ruski vojni kanal Drone Operator’s Chronicle i The Moscow Times, ključ problema leži u nedostatku komunikacije između različitih jedinica i mobilnih protivzračnih timova. Mnoge od tih jedinica, prema ovim navodima, nisu blagovremeno obaviještene o kretanju vlastitih dronova, zbog čega u praksi često otvaraju vatru na svaki objekat u zraku koji ne mogu jasno identificirati, piše United24media.

U takvim okolnostima, dio ruskih vojnih blogera situaciju opisuje kao 'tempiranu bombu'. Propagandni kanal 'Boevoy Rezerv' upozorava da bi ruske jedinice mogle uskoro početi 'pucati na sve što vide u zraku', s obzirom na sve veću nesigurnost u identifikaciji ciljeva.

Lažno prikazivanje oborenih letjelica

Prema istim izvorima, već su zabilježeni slučajevi u kojima se oboreni ruski dronovi prikazuju kao neprijateljski, kako bi posade mogle ostvariti nagrade. Kao ilustracija tog problema objavljene su i fotografije na kojima ruski vojnici poziraju uz oštećene letjelice, koje su, prema tvrdnjama kanala, zapravo ruske.

Dio navoda ide i dalje, tvrdeći da pojedini komandanti na olupine postavljaju ukrajinske oznake ili simbole, kako bi ih lakše predstavili kao uspješno uništene ukrajinske dronove i time se uklopili u službeni narativ o efikasnosti protivzračne odbrane.

Dok se unutrašnji problemi koordinacije produbljuju, ukrajinski dronovi tipa Hornet i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju ruskim snagama na terenu. Riječ je o brzim bespilotnim letjelicama koje koriste sisteme vještačke inteligencije za ciljanje, mogu djelovati i danju i noću te dosežu udaljenosti do oko 60 kilometara.

Vojni sistem pod pritiskom

Paralelno s borbom protiv dronova, Rusija se suočava i s izazovima u popunjavanju kadrova. Kako bi nadoknadile manjak osoblja za protudronske i druge specijalizovane zadatke, vlasti se, prema pisanju portala United24media, okreću i akademskim institucijama.

Tako je državno naftno-tehnološko univerzitet u Ufi (USPTU) navodno podsticao studente da u vojnu službu uključe prijatelje i članove porodice. U porukama koje su se pojavile u studentskim komunikacijskim kanalima, studenti su pozivani da dovode poznanike koji bi potpisali ugovore s Ministarstvom odbrane.

Univerzitet je pritom nudio različite podsticaje, uključujući upis u dodatne obrazovne programe ili mogućnost zapošljavanja nakon službe. Regrutima je, prema istim navodima, obećana isplata od oko 500.000 rubalja (oko 6.700 američkih dolara), dok su studentima ponuđene državne radne pozicije po povratku iz vojne službe.