Ako vam se na tijelu javljaju bjelkaste mrlje znači da imate poremećaj pigmentacije kože ili vitiligo. 

Vitiligo je kronična bolest kože obilježena pojavom bjelkastih mrlja na koži i na sluznicama koje nastaju kao posljedica gubitka pigmentnih stanica u epidermisu. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, vitiligo pogađa oko 1% svjetske populacije, što znači da oko 77 milijuna ljudi širom svijeta boluje od ove bolesti. U Indiji, primjerice, bolest zahvaća i do 8% stanovništva.

Može se pojaviti kod bilo koje rase, ali je znatno uočljivije kod osoba s tamnijim tenom gdje ovaj kontrast dolazi do jačeg izražaja. Osobe s vitiligom gube boju kože na različitim dijelovima tijela, a bolest može pogoditi sve dijelove tijela. Najčešće se ispočetka pojavljuje na onim dijelovima koji su najizloženiji suncu - na licu, rukama, stopalima i sličnim mjestima.

Zašto nastaje vitiligo?

Vitiligo je najčešći stečeni poremećaj pigmentacije koji nastaje kao rezultat oštećenja melanocita i posljedično njihove inaktivacije i/ili potpunog gubitka. Melanociti su pigmentne stanice kože čija je glavna uloga zaštita stanica kože od štetnog djelovanja ultraljubičastog zračenja. Budući da melanociti daju pigment koži, ali i kosi, zbog gubitka melanocita u folikulima dlaka, nerijetka je i pojava sijedih vlasi.

Točan uzrok vitiliga još uvijek nije u potpunosti razumljiv. Vjerojatno se radi o autoimunosnom poremećaju, uz koji su nerijetko pridružene i ostale autoimune bolesti (primjerice perniciozna anemija, atopijski dermatitis, psorijaza i dr.). Naime, imunološki sustav stvara protutijela protiv vlastitih stanica – melanocita, zbog čega dijelovi kože zahvaćeni vitiligom sadrže manju količinu pigmenta (melanina) ili ga uopće nema.

Drugi mogući okidači su:

● nedostatak vitamina D

● nedostatak folne kiseline

● stres i dr.

Kako vitiligo utječe na psihičko zdravlje?

Imati vitiligo može biti velik emocionalan i psihološki izazov. Izgled je oduvijek bio važan, tako da promjene izgleda kože mogu dovesti do stresa, manjka samopouzdanja i razvoja depresije.

Osim što utječe na fizički izgled, vitiligo može itekako utjecati i na psihičko zdravlje. Promjene u izgledu kože, osobito vidljive bjelkaste mrlje, mogu rezultirati osjećajem srama, nelagode i niskog samopouzdanja. Mnogi ljudi doživljavaju stigmatizaciju, predrasude i negativne reakcije okoline, što dodatno može pogoršati njihovo psihičko stanje.

Osobe s vitiligom često se suočavaju s anksioznošću, depresijom i socijalnom izolacijom. Osjećaj nesigurnosti i samosvijesti može utjecati na njihove međuljudske odnose, radne performanse i kvalitetu života općenito.

Može li se vitiligo izliječiti?

Nažalost, trenutno ne postoji lijek da se vitiligo zaustavi. Liječenje se prilagođava individualno, ovisno o različitim čimbenicima kao što su proširenost bolesti, aktivnost bolesti, dob pacijenta i dostupnost terapije.

U nekim slučajevima, vitiligo se ne mora tretirati jer se napredovanje bolesti može samostalno zaustaviti. Međutim, kod progresivnijih oblika vitiliga, mogu se primijeniti određene mjere samopomoći kako bi se poboljšao izgled kože. To može uključivati upotrebu krema za sunčanje i preparata za samotamnjenje, posebno kod osoba svijetle puti koje mogu izbjegavati sunčeve zrake kako bi učinile bijele mrlje manje primjetnima.

Ako bijele mrlje značajno utječu na kvalitetu života i samopouzdanje, možete se posavjetovati s dermatologom kako biste razmotrili medicinske tretmane. Cilj medicinskih tretmana je izjednačiti tonove kože obnavljanjem pigmenta ili uništavanjem okolnog pigmenta. Važno je napomenuti da liječenje vitiliga može trajati dulje vrijeme, obično od 6 do 18 mjeseci, te će možda biti potrebno isprobati više različitih tretmana prije pronalaska najučinkovitijeg.

Dok neki istražuju mogućnosti liječenja vitiliga kako bi prekrili i ponovo pigmentirali svoju kožu, drugi prihvaćaju svoje stanje takvo kakvo jest. Primjerice, manekenka Winnie Harlow, iako ima uznapredovali vitiligo, nimalo ne posustaje u svom radu i modnim nastupima. Postala svojevrstan simbol ljepote za osobe s vitiligom i unatoč svojoj neobičnoj koži uspijeva biti model za najpoznatije svjetske brendove. Među poznatim osobama u BiH koje imaju ovaj poremećaj su političari Miorad Dodik i Haris Silajdžić.

(SB)