Dva prekretna ugovora s kompanijom Elbit Systems najbolje ilustruju dubinu ovog novog saveza. Početkom 2025. godine Srbija je kupila preciznu raketnu artiljeriju i bespilotne letjelice (BPL) Hermes 900 u vrijednosti od 335 milijuna dolara. Već u kolovozu iste godine, vlade su potpisale novi ugovor vrijedan 1,6 milijardi dolara koji obuhvaća precizne rakete dugog dometa, dodatni BPL, sustave za elektroničko ratovanje i unapređenja za noćno osmatranje, s rokom isporuke do 2030. godine.

Ovi sustavi daju dominaciju Srbiji na daljinu širom Zapadnog Balkana. Zauzvrat, Izrael osigurava pouzdanog dobavljača municije na kontinentu čiji je veći dio postao neprijateljski nastrojen prema jevrejskoj državi.

Multidimenzionalna prednost i budžet bez premca

Vojna modernizacija Srbije se ubrzava. Potrošnja na obranu stabilno raste: sa 1,27 milijardi dolara u 2020. godini, skočila je na 2,32 milijarde u 2024. godini. To predstavlja otprilike 2,5 posto srbijanskog BDP-a, što je daleko najveći udio na Zapadnom Balkanu.

Poređenja radi, Albanija troši tek oko šestine tog iznosa, dok oružane snage Bosne i Hercegovine ostaju fragmentirane i kronično nedovoljno financirane. Iako Hrvatska modernizira svoje snage lovcima Rafale i tenkovima Leopard , nove izraelske nabavke omogućuju Srbiji nenadmašan precizan udar na 300 kilometara i napredne sposobnosti izviđanja, kojima trenutno nijedan susjed ne može parirati.

Politički kišobran i uloga Republike Srpske

Strateška isplativost ovog saveza proteže se i izvan granica Srbije. Milorad Dodik otvoreno je svrstao svoj entitet uz Izrael, poredeći ga sa položajem same jevrejske države. Zgrade institucija u Banjaluci bile su osvijetljene bojama izraelske zastave neposredno nakon napada 7. oktobra 2023. godine. Snažna vojska Srbije sada pruža vjerodostojan "kišobran odvraćanja" za ovakva politička svrstavanja.

Objekti dijele sličan geopolitičkom profilu: okruženi akteri koji odbijaju vanjsku arbitražu o ključnim teritorijalnim pitanjima. Dok Srbija ostaje čvrsta po pitanju Kosova i Republike Srpske, Izrael drži istu liniju po pitanju Zapadne obale i Gaze. Srbija je odbila da se pridruži osudama Izraela od strane Europske unije, zbog čega Jerusalem danas vidi Beograd kao svog najpouzdanijeg partnera među državama bivše Jugoslavije.

Tajni letovi i zaobilaženje europskog embarga

Dok je veći dio Zapadne Europe uveo de facto embargo i otkazao ugovore nakon napada 2023. godine, Srbija je pojačala isporuke. Zvanični podaci pokazuju da je srbijanski izvoz oružja i municije u Izrael skočio sa 3,25 milijuna dolara u 2023. na čak 132 milijuna dolara u 2025. godini.

Samo tijekom 2025. godine zabilježeno je 38 teretnih letova iz Beograda do izraelske vazdušne baze Nevatim. Ove granate od 155 mm i rakete stigle su u kritičnom trenutku za Izrael, kada su domaće proizvodne linije bile pod ekstremnim pritiskom.

Istovremeno, Izrael prenosi visokotehnološke platforme koje su zapadnoeuropske vlade uskratile Srbiji. U planu je i zajednički pogon za proizvodnju bespilotnih letjelica u Srbiji, čime se izraelska tehnologija integriše duboko u Evropu, štiteći partnerstvo od budućih sankcija.

Podijeljena Evropa kao prostor za disanje

Europski napori da izoliraju Jeruzalem izrodili su kontrakoalicije zasnovane isključivo na nacionalnim interesima. Dok države poput Italije suspendiraju ključne sporazume (Rim je u travnju 2026. obustavio pakt o razmjeni vojne opreme), Jeruzalem mora produbiti veze s partnerima izvan "mašinerije europskog konsenzusa". Srbija tu nudi stratešku dubinu i proizvodnu bazu imuna na sankcije EU.

Podrška Izraelu unutar same EU je polarizirana. Češka je zadržala stalnu podršku uz podupiranje izvoza oružja u Izrael, dok je nova vlada Mađarske, nakon poraza Viktora Orbana na izborima u travnju 2026. godine, signalizirala prelazak na procjenjivanje odnosa "od slučaja do slučaja".

U takvom multipolarnom poretku, čelični savez između Jeruzalema i Beograda postaje pragmatična mreža koja osigurava politički i materijalni prostor za disanje objema državama, donoseći prekompoziciju vojne moći na Balkanu.