Crno-crvena koalicija je godinu dana na vlasti. Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt tvrdi da je proveo "zaokret u migracijskoj politici".

Ustraje na graničnim kontrolama iako su one pravno sporne.

Rigoroznija migracijska politika bilo je jedno od ključnih obećanja CDU-a i CSU-a uoči prošlogodišnjih saveznih izbora. Te stranke su sada otprilike godinu dana na vlasti zajedno sa SPD-om, strankom koja pitanje migracija uglavnom prepušta svom koalicijskom partneru.

Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt zadužen je za provedbu onoga što sam naziva "migracijskom prekretnicom". Već prvoga dana mandata političar CSU-a najavio je pooštravanje kontrola na svim njemačkim granicama – mjere koju je njegova prethodnica Nancy Faeser (SPD) uvela još u ljeto 2024. Koliko je to konkretno značilo u protekloj godini i koliko sati su savez­ni policajci proveli u dodatnim kontrolama, Ministarstvo unutarnjih poslova na novinarski upit ne otkriva.

Prema riječima Wulfa Winterhoffa, glasnogovornika Savezne policije u Bad Bramstedtu nadležne za granicu s Danskom, ministarska odluka "nije imala nikakav izravan utjecaj na angažman snaga na njemačko-danskoj granici". Za ARD-ov studio u Berlinu kaže da to “nije ni bilo potrebno”.

Broj odvraćanja na granici ostaje isti

Ono što je Dobrindt doista promijenio jest praksa da savezna policija sada i tražitelje azila (od)vraća s granice. Od njegova stupanja na dužnost do kraja travnja 2026. tako je vraćeno oko 1.340 osoba. Prav­no je to dopušteno samo u situaciji preopterećenosti sustava – a upravo u to postoje ozbiljne sumnje. Te sumnje je Upravni sud u Berlinu potvrdio još prošloga ljeta. Dobrindt je presudu odbacio tvrdnjom da se radi o pojedinačnom slučaju, odnosno odluci, te je nastavio s postojećom praksom.

I u mandatu njegove prethodnice Faeser već su prakticirana odvraćanja na granici, ali isključivo za osobe koje nisu imale pravo ulaska i nisu podnijele zahtjev za azil. Najviše takvih slučajeva bilo je između proljeća i jeseni 2024. godine, najprije na poljskoj, potom na češkoj granici. Ukupno gledano, ni pod Dobrindtom se broj odbijanja nije bitno promijenio.

Osobe koje su jednom vraćene često pokušavaju ponovno ući, ne uvijek uspješno. Između maja i decembra 2025. savezna policija je, prema vlastitim podacima, oko 1.500 ljudi odvratila više puta od ulaska na tlo Njemačke. U 2026. godini, do kraja marta, to se odnosilo na još oko 300 osoba.

Znanstveno gledano, korist graničnih kontrola teško je dokaziva, kaže migracijska stručnjakinja Victoria Rietig iz Njemačkog društva za vanjsku politiku u razgovoru za ARD. “Ako brojke rastu, kaže se da se rasvjetljava tamna brojka. Ako padaju, tvrdi se da su ljudi obeshrabreni. Ako ostaju iste, govori se o stabilizaciji situacije.” Svaki razvoj, dodaje, može se proglasiti dokazom navodne učinkovitosti. “Znanstveno je to potpuna besmislica, ali politički – briljantno.”

Pravne sumnje

Krajem aprila Upravni sud u Koblenzu proglasio je nezakonitima kontrole na granici s Luksemburgom. Sud je ocijenio da savezna vlada nije dovoljno dobro obrazložila tvrdnju da visoka razina iregularne migracije preopterećuje vlasti. Presuda još nije pravomoćna, ali se uklapa u niz ranijih sudskih odluka vezanih uz kontrole na austrijskoj granici. Ministarstvo unutarnjih poslova najavilo je žalbu i u ovom slučaju također govori o "pojedinačnom slučaju".

Savezni policijski povjerenik Uli Grötsch smatra da bi se vlada drukčije trebala odnositi prema sudskim odlukama. "Hitno apeliram da se te presude uzmu ozbiljno i da se razgovara o tome kako se takve mjere može pravno utemeljiti", izjavio je SPD-ov političar za ARD. Dodaje da je to važno i za prihvaćanje kontrola u široj javnosti.

U emisiji "Bericht aus Berlin" na ARD-u Dobrindt je jasno poručio da će se granične kontrole nastaviti. Tek kada europski migracijski sustav bude u potpunosti funkcionalan, moglo bi se "postupno izaći iz režima kontrola". Danas je, kaže, "još prerano govoriti o tomu kada bi to bilo".

Svakih šest mjeseci Njemačka mora Europskoj uniji prijaviti produljenje graničnih kontrola. Sljedeće takvo produljenje predviđeno je za rujan. Vlada pritom mora Europskoj komisiji obrazložiti zašto su kontrole, suprotno šengenskim pravilima, i dalje nužne te zašto bi bez njih bila ugroženi javna sigurnost i red.

To bi moglo biti sve teže nakon što je savezni kancelar Friedrich Merz prošle sedmice izjavio da su se brojke toliko smanjile "da se može govoriti o rješavanju velikog dijela problema”. Doista, broj zahtjeva za azil znatno je opao: s 350.000 u 2023., na 250.000 u 2024., te na 170.000 prošle godine.

Migracijska stručnjakinja: "Impresivan PR"

Pitanje je, međutim, koliko zasluga za taj trend crno-crvena koalicija doista može pripisati sama sebi. "Neke mjere migracijske politike imale su izravan učinak", kaže Rietig. "Ograničili smo spajanje obitelji, pauzirali prihvat izbjeglica, to je dovelo do manjeg dolaska ljudi u Njemačku".

No to ne objašnjava drastičan pad brojki, kaže Rietig. Presudni su, dodaje ona, i vanjski faktori – primjerice završetak građanskog rata u Siriji prije godinu i pol. Brojke su počele padati već krajem mandata "semafor-koalicije". Da aktualna vlada pod kancelarom Merzom to uspijeva predstaviti kao vlastitu "migracijsku prekretnicu”, Rietig naziva "impresivnim PR-om".

Malo se toga promijenilo u pogledu deportacija. U prvom tromjesečju 2026. deportirano je 4.807 osoba, pokazuju podaci koje je zatražila Ljevica. U istom razdoblju 2025. godine, još za vrijeme vlade Olafa Scholza, bilo ih je 6.151.

Dobrindt ipak ističe da je njegova zasluga to što se ponovno deportira počinitelje kaznenih djela u Siriju. Nakon što se još u kolovozu 2024. počelo deportirati u Afganistan, ministar je sklopio sporazum s talibanima koji omogućuje redovite povratke tih ljudi. U proteklih dvanaest mjeseci tako je u Afganistan deportirano ukupno 138 muškaraca. Zauzvrat su talibani poslali dva diplomata u Njemačku. Istodobno je ministar opozvao stotine ranije danih obećanja o prihvatu osoba kojima je ranije bila obećana zaštita u Saveznoj Republici, piše Deutsche Welle.