Indijski zvaničnici iznijeli su kontroverzan plan o uvođenju vrhunskih predatora, poput krokodila i zmija otrovnica, u riječne tokove duž granice sa Bangladešom. Oni bi trebali djelovati kao prirodno sredstvo odvraćanja od neregistriranih migracija i krijumčarenja na mjestima gdje je teško postaviti ogradu, piše Aljazeera.

Indijska granica sa Bangladešom duga 4.096 kilometara prolazi kroz izuzetno težak teren, a New Delhi je otkrio da je neke dijelove nemoguće ograditi.

U internoj komunikaciji od 26. marta, indijske Granične snage sigurnosti (BSF), koje patroliraju međunarodnim granicama s Pakistanom i Bangladešom, naredile su osoblju u svojim štabovima na istočnom i sjeveroistočnom frontu da istraže "izvodljivost raspoređivanja gmizavaca u ranjivim riječnim prolazima".

Najnoviji potez vlade u vezi sa osiguravanjem granice s Bangladešom uznemirio je aktiviste za ljudska prava i zaštitnike prirode u Indiji.

Koji su rizici ovakvog poteza za lokalne zajednice sa obje strane granice – i za ekosistem regije?

Zašto indijske granične snage žele rasporediti divlje ubice?

Indijsko-bangladeška granica proteže se uz indijske države Zapadni Bengal, Tripuru, Asam, Meghalayu i Mizoram. U ovim područjima nalazi se težak i nemilosrdan teren koji prolazi kroz brda, rijeke i doline.

New Delhi je ogradio skoro 3.000 km granice. Ali preostali dijelovi uključuju močvarna i riječna područja sa lokalnim stanovništvom koje živi s obje strane.

U nedavnoj komunikaciji, BSF je uputio svoje pogranične jedinice na "strogo poštivanje" tako što će "istražiti upotrebu gmizavaca u riječnim prolazima". Zvaničnicima je također naloženo da proslijede izvještaje o "poduzetim radnjama" nakon prijema ovih smjernica. Ovo je prvi prenio Northeast News, regionalni medij.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je u svom prošlogodišnjem izvještaju napomenulo da je, uprkos teškom terenu, BSF marljivo obavljao svoju dužnost na suzbijanju ilegalnih prekograničnih aktivnosti i neregistriranih migracija iz Bangladeša.

U izvještaju se također navodi: "Neka problematična područja, poput riječnih/nizinskih terena, naselja blizu granice, neriješenih slučajeva eksproprijacije zemljišta i protesta pograničnog stanovništva, usporila su postavljanje ograde na određenim dijelovima ove granice."

Analitičari i aktivisti izrazili su zgražanje zbog mogućnosti da se opasne životinje, poput krokodila, koriste za odvraćanje izbjeglica i migranata.

"Ovo bi bilo smiješno da nije zlokobno i opasno", rekao je Angshuman Choudhury, istraživač fokusiran na sjeveroistočne i istočne indijske pogranične države. "Apsurdno je, zar ne?"

Gledajući objektivno, tvrdi Choudhury, "kada jednom pustite zmije otrovnice i krokodile, oni neće moći razlikovati ko je Bangladešanin, a ko Indijac".

"Ovo je vrhunac okrutnosti i dehumanizacije neprijavljenih imigranata. Potpuno novi način pretvaranja prirode i životinja u oružje protiv ljudskih bića. To je biopolitičko nasilje nove vrste."

"To je Ahilova peta na granici Indije i Bangladeša: rijeka", rekao je on za Al Jazeeru. "Glavni motiv potiče od činjenice da je BSF uvijek smatrao da je rijeku na granici praktično nemoguće ograditi."

Šta stoji iza ove ideje?

Indijska hinduistička većinska vlada, predvođena premijerom Narendrom Modijem, dugo tvrdi da neprijavljeni migranti predstavljaju prijetnju jer mijenjaju demografsku sliku Indije.

Posmatrači za ljudska prava kažu da Modijeva vlada koristi ovu retoriku kako bi maltretirala vjerske manjine u Indiji, posebno bengalske muslimane u istočnim i sjeveroistočnim dijelovima zemlje.

Podjela Britanske Indije 1947. godine presjekla je regiju Bengal, a ljudi s obje strane granice i dalje dijele iste kulturne i etničke korijene.

Zvaničnici BSF-a su u nekoliko navrata punili naslovnice zbog fizičkog guranja indijskih muslimana u Bangladeš uz prijetnju oružjem.

Ne postoje zvanične statistike o broju neprijavljenih migranata u Indiji. Iako je ovog mjeseca počeo novi popis stanovništva, posljednji je obavljen 2011. godine.

Čak i ako broj neprijavljenih migranata raste, rekao je Harsh Mander, aktivista za ljudska prava, umjesto da pregovara s vladom Bangladeša i slijedi pravni proces, Indija se odlučila za "vansudske metode" za rješavanje tog problema.

Nadalje, aktivisti kažu da Indija ovo koristi kao izgovor za nepravedan tretman manjina, posebno muslimana, poistovjećujući ih s migrantima.

"Indijski pristup pitanju onoga što oni nazivaju 'spornim državljanstvom' pun je okrutnosti i prkosi ustavu i međunarodnim principima", rekao je Mander za Al Jazeeru, govoreći o vladinoj kampanji prikupljanja migranata, koja se u stvarnosti svodi na guranje indijskih muslimana preko granice i njihovo etiketiranje kao državljana Bangladeša.

"Ovo je također način da se bengalski muslimani stalno drže u stanju straha da bi mogli ostati bez državljanstva i postati apatridi", dodao je Mander.

U državi Asam, na primjer, podsjeća Choudhury, Indija je osnovala sudove za strance – kvazisudska tijela uspostavljena da utvrde da li je osoba osumnjičena da je ilegalni migrant "stranac" ili indijski državljanin prema Zakonu o strancima iz 1946. godine.

Choudhury je rekao da je radio na mnogim slučajevima gdje su Indijci proglašavani "strancima" u Asamu i Zapadnom Bengalu "samo zato što nisu mogli predočiti dokumente [koji bi dokazali njihovo državljanstvo]".

"Ova prisilna protjerivanja su novi mehanizmi kontrole granica, koji su veoma zlokobni", kaže Choudhury.

Ideja o puštanju krokodila i zmija otrovnica u pogranična područja je produžetak te iste politike prema indijskim muslimanima, dodao je.

Kako će krokodili i zmije otrovnice utjecati na lokalni ekosistem?

Krokodili nisu autohtoni u riječnim dijelovima duž indijsko-bangladeške granice, rekao je za Al Jazeeru Rathin Barman, šef za strategiju i veze u organizaciji Wildlife Trust of India.

Jedna vrsta krokodila nalazi se u Sundarbansu, u južnom Zapadnom Bengalu, a druga u zaštićenim močvarama Asama, daleko od pograničnih područja. Ako bi bili premješteni na granicu, vjerovatno ne bi preživjeli, smatra Barman.

"Kao prvo, ubrzo bi uginuli", rekao je on. "Isto važi i za takozvane zmije otrovnice."

Barman je upozorio na opasnosti "bilo kakve manipulacije prirodnom rasprostranjenošću vrsta".

"Ako to uradimo, moglo bi doći do poremećaja u cijelom ekosistemu", rekao je Barman. "Zabrinut sam za druga bića koja imaju jednaka prava da žive na ovom svijetu i na tim prostorima."

"Tehnički gledano, ovo se svakako ne preporučuje. To definitivno nikada neće funkcionisati u otvorenoj, brzoj rijeci", dodao je.

Močvarni dijelovi duž granice s Bangladešom su također podložni poplavama, što bi moglo dovesti do širenja zmija otrovnica u stambena naselja, izlažući lokalne zajednice velikom riziku, a posebno ribare.

"Ovakva politika odražava okrutnost indijske države", zaključuje Mander. "Nema razloga izlagati neprijavljenog imigranta u rijeci krokodilima i zmijama, ili prijetnji oružjem. Ove životinje ne mogu raditi ono što indijska država nije u stanju – identificirati ko je 'ilegalni infiltrator'. One će, naravno, napadati lokalno stanovništvo s obje strane."

Je li se ovo ikada desilo u svijetu?

U modernoj historiji nema presedana za raspoređivanje prirodnih predatora u svrhu osiguravanja međunarodne granice.

Mediji su ranije izvještavali da je američki predsjednik Donald Trump tokom svog prvog mandata raspravljao o idejama za odvraćanje migranata, uključujući izgradnju jarka ispunjenog zmijama ili aligatorima, te pucanje ljudima u noge. On je demantovao te izvještaje nazivajući ih "lažnim vijestima".

Međutim, u SAD-u se pojavilo svojevrsno poređenje. Pritvorski centar u Južnoj Floridi otvoren je usred kontroverzi u julu 2025. godine, a državni zvaničnici ga nazivaju "Aligator Alcatraz".

Ovo mjesto je dobilo nadimak zbog svoje udaljene, močvarne lokacije, gdje teren, na kojem vrvi od predatora, služi kao prirodni zid koji onemogućava bijeg. Centar je postao ozloglašen zbog nehumanih uslova i suočio se sa žestokim kritikama zbog ugrožavanja krhkog ekosistema Evergladesa. Organizacija Amnesty International već je pozvala na njegovo hitno zatvaranje.