Krajem ove sedmice trebala bi se sastati ekspertska grupa koja će dati konačnu preporuku o tome da li je Bosna i Hercegovina uradila dovoljno da izbjegne povratak na sivu listu Moneyvala, gdje je već bila od 2015. do 2018. godine.

Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, preporuka bi trebala da bude negativna.

Izvještaj koji će biti finaliziran krajem ove sedmice bazira se na desetina preporuka koje je trebala ispuniti BiH, a koje su tehničkog karaktera. Drugim riječima, vlasti u našoj zemlji su trebale usvojiti zakone i druge akte kako bi izbjegli ovaj scenarij.

Iako je Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio Zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, to izvjesno neće biti dovoljno.

Problem je ostao, kako je rečeno za Klix.ba, registar stvarnih vlasnika pravnih lica u Federaciji BiH, što je bila odgovornost i zadatak Ministarstva pravde FBiH.

Ministarstvo pravde, koji vodi Vedran Škobić (HDZ), nije ni počelo rad na ovom registru, dok je u Republici Srpskoj ovaj posao odavno završen. Upravo zbog ovog uslova moglo bi doći do stavljanja BiH na sivu listu.

Ako preporuka krajem sedmice bude negativna, u junu se donosi konačna odluka koja je u velikoj većini slučajeva u skladu s preporukom.

Čak i da naša zemlja ispuni neke dodatne uslove u periodu između preporuke i odluke, to ne bi, u pravilu, trebalo utjecati na konačnu odluku, koja će najvjerovatnije biti stavljanje BiH na sivu listu Moneyvala.

Međutim, samo stavljanje na sivu listu je tek početak problema za BiH.

Po donošenju odluke, vlasti u BiH će dobiti akcioni plan, a po ispunjenju istog, trebao bi se promijeniti status naše zemlje, odnosno BiH bi se uklonila sa sive liste.

Dok je akcioni plan od 2015. do 2018. godine, čijim ispunjenjem smo uklonjeni sa sive liste, bio tehnički, naredni će izvjesno biti i operativni, što je poseban problem za našu zemlju.

Jednostavnije rečeno, dok je prethodni plan obuhvatao isključivo usvajanje zakona i drugih akata, naredni bi trebao uključiti i monitoring implementacije zakona, odnosno da li je ono što je usvojeno samo na papiru, ili se primjenjuje i na praksu.

Imajući u vidu da BiH, očigledno, ima problem i sa usvajanjem zakona, dodatna dimenzija monitoringa može samo značiti duži period ispunjenja akcionog plana, odnosno duži period koliko bi građani BiH trpili posljedice, koje bi posebno za našu zemlju bile katastrofalne.

Građani BiH bi, po stavljanju na sivu listu Moneyvala, imali probleme s transakcijama u i iz inostranstva. To je posebno bolna posljedica, imajući u vidu veliki broj građana BiH koji ili žive u inostranstvu, ili imaju članove porodice koji žive van naše zemlje.

Pored toga, posljedice će osjetiti i privreda, primarno zbog činjenice da će investitori biti manje zainteresovani za ulaganja u zemlju koja je na sivoj listi Moneyvala, ali i zbog potencijalnih zastoja na granicama zbog opsežnijeg pregleda robe koja ulazi i izlazi iz BiH.

Na kraju, posljedice će osjetiti i vlasti na svim nivoima unutar BiH, koje će kredite na međunarodnom tržištu dobijati uz značajno nepovoljnije kamate.

Sve ove posljedice mogle bi trajati godinama. Primjer Bugarske pokazuje da proces ispunjavanja akcionog plana može trajati i više od pet godina, s tim da ova zemlja ima povlastice zbog statusa članice Evropske unije.

BiH još formalno nije na sivoj listi Moneyvala, ali sve informacije ukazuju da će to biti preporuka i epilog ovosedmičnih sastanaka Moneyvala.

Ako se to desi, sve okolnosti ukazuju da ćemo posljedice osjećati godinama, a situaciju čini gorom da nas je svega nekoliko uslova dijelilo od izbjegavanja crnog scenarija koji bi uskoro mogao biti realnost građana BiH.