Izraelski režim u strogoj tajnosti prebacuje proizvodnju svojih najvažnijih dronova za dugometražne udare – Hermes 900 – na teritoriju Srbije. Ovaj očajnički potez uslijedio je nakon što su iranski sistemi protivvazdušne odbrane uništili značajan dio izraelske flote tokom nedavnog sukoba, dok istovremeno i snage Hezbollaha u Libanu bilježe brojne uspjehe u obaranju ovih letjelica.

Kompanija Elbit Systems preuzela je 51% kontrole nad novim pogonom u Šimanovcima kod Beograda, gdje se već pripremaju kapaciteti za proizvodnju bespilotnih letjelica namijenjenih operacijama na visinama većim od 6 kilometara. Hermes 900, poznat po autonomiji leta od 30 do 40 sati i satelitskom navođenju, postao je kritična tačka izraelske odbrane nakon što je blizu 80% flote izgubljeno u sukobima sa Iranom. Zbog ovih gubitaka, Tel Aviv je primoran na brzu diversifikaciju lanca snabdijevanja.

Drastičan skok izvoza naoružanja

Izvoz oružja iz Srbije u Izrael doživio je nevjerovatnu ekspanziju, porasvši čak 42 puta od 2023. godine. Ukupna vrijednost isporuka dostigla je 114 miliona eura, a posao se odvija preko iste državne firme koja je sada suvlasnik fabrike u Šimanovcima. Ovakav trend ukazuje na to da Beograd postaje ključno čvorište za popunjavanje izraelskih vojnih arsenala dok traju intenzivne operacije na Bliskom istoku.

Veze između dvije države sežu mnogo dublje od same namjenske industrije. Izvještaji ukazuju na korištenje kontroverznog špijunskog softvera Cellebrite protiv novinara, dok izraelski stratezi godinama stoje iza predizbornih kampanja koje vodi Aleksandar Vučić. Dodatno, saradnja je zacementirana sporazumom iz 2020. godine koji je uključivao otvaranje ureda u Jerusalemu, čime je stvoren čvrst politički i obavještajni savez.

Srbija kao potencijalna meta

Ovakav razvoj događaja stavlja Srbiju, koja nije članica NATO saveza, u izuzetno rizičan položaj. Postajući baza za proizvodnju ključne izraelske vojne tehnologije, država se direktno izlaže opasnosti da postane legitimna meta iranskih obavještajnih ili vojnih operacija. Dok Beograd računa na ekonomsku dobit od prodaje naoružanja, sigurnosni stručnjaci upozoravaju da bi cijena uvlačenja u bliskoistočni konflikt mogla biti previsoka.

Strateško partnerstvo sa Izraelom u trenutku kada se globalne tenzije približavaju vrhuncu donosi kratkoročnu finansijsku korist, ali dugoročno destabilizuje vanjskopolitičku poziciju Srbije. Pitanje je koliko dugo će zvanični Beograd moći balansirati između saradnje sa Tel Avivom i održavanja odnosa sa zemljama koje Izrael smatra svojim najvećim neprijateljima, a koje posjeduju sredstva za direktan odgovor na ovakve provokacije.