Austrijski list Der Standard objavio je analizu novinarke Adelheid Wölfl o odlasku visokog predstavnika Christiana Schmidta, navodeći da je njegov mandat okončan nakon što je izgubio ključnu podršku Sjedinjenih Američkih Država.

Schmidt je, prema ovom tekstu, mjesecima važio za politički oslabljenog visokog predstavnika, odnosno za čovjeka “bez stvarne političke moći”, jer iza njega više nije stajao Washington. Der Standard piše da je bivši njemački ministar i političar CSU-a “sada povukao posljedice” i odlučio otići nakon gotovo pet godina na čelu OHR-a.

Pritisak iz Washingtona

Prema analizi austrijskog lista, Schmidt je posljednjih sedmica bio pod sve većim pritiskom američke administracije, koja je od njega tražila da riješi pitanje državne imovine u Bosni i Hercegovini. 

Autorica navodi da se američka politika prema BiH potpuno promijenila nakon povratka Donalda Trumpa na vlast. Novi pristup opisuje kao “transakcijski” i usmjeren na to da SAD na Balkanu uspostave “energetsku dominaciju”.

U tom kontekstu spominju se planovi za izgradnju gasovoda, gasnih elektrana, ulaganja u aerodrome i eksploataciju kritičnih sirovina. Međutim, za realizaciju takvih projekata, prema Der Standardu, prethodno mora biti riješeno pitanje državne imovine, jer bi dio planirane infrastrukture prolazio preko takvog zemljišta.

Der Standard piše da je Schmidt odbio koristiti svoje ovlasti kako bi to pitanje riješio u skladu s američkim očekivanjima.

Politika prema HDZ-u

List podsjeća da je Schmidt za vrijeme administracije Joea Bidena važio za “čovjeka Amerikanaca”. Tada je, zajedno s bivšim američkim ambasadorom u Sarajevu Michaelom Murphyjem, povlačio niz dalekosežnih poteza koji su izazvali oštre reakcije u BiH.

Der Standard posebno ističe Schmidtove intervencije u izborni zakon i Ustav Federacije BiH na dan izbora 2022. godine. Autorica ocjenjuje da se Schmidt tada “jednostrano stavio na stranu hrvatsko-nacionalističkog HDZ-a” i da su izmjene išle u korist velikih etnonacionalnih stranaka.

U tekstu se podsjeća i na njegovu odluku iz aprila 2023. godine, kada je intervenisao u ustavni okvir Federacije BiH kako bi omogućio formiranje vlasti koju su podržavale Sjedinjene Američke Države.

Sukob s Dodikom

Jedan od centralnih dijelova Schmidtovog mandata bio je sukob s Miloradom Dodikom. Der Standard navodi da su Schmidt i Murphy pokušali politički oslabiti Dodika, koji je visokog predstavnika nazivao “turistom” u BiH i osporavao njegov legitimitet, pozivajući se na činjenicu da njegovo imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti UN-a zbog protivljenja Rusije.

Schmidt je 2023. godine nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je nepoštivanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo. Dodik je kasnije osuđen i izgubio funkciju predsjednika Republike Srpske, ali je, prema ocjeni austrijskog lista, ostao na čelu SNSD-a i “i dalje drži konce u svojim rukama”.

Nova američka politika

Prema Der Standardu, Schmidt je nakon odlaska Murphyja iz BiH ostao bez ključnog saveznika. Istovremeno, navodi se, odnosi između nove američke administracije i Dodika su se promijenili, dok su dugogodišnje američke sankcije Dodiku ukinute jer je izašao u susret interesima Washingtona. Reuters također navodi da je Schmidtov odlazak povezan sa širim političkim preokretom i američkim interesima oko energetskih projekata.

List piše da se, prema lokalnim medijima, u diplomatskim krugovima kao mogući Schmidtov nasljednik spominje italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi, trenutno ambasador Suverenog malteškog reda. Schmidt je, prema saopštenju OHR-a, zatražio od Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira da pokrene proceduru imenovanja njegovog nasljednika, a ostat će na funkciji do završetka tog procesa.

Naslijeđe mandata

Wölfl ocjenjuje da je Schmidt u BiH bio poznat po političkoj tvrdoglavosti i prenaglašenom samopouzdanju, ali navodi i da je imao pozitivnih poteza, posebno kada je riječ o povećanju transparentnosti izbornog procesa.

Ipak, prema njenoj analizi, najvažniji uslov za zatvaranje OHR-a - rješavanje pitanja državne imovine - ostao je neispunjen. Upravo to pitanje, zaključuje Der Standard, na kraju je postalo ključni problem njegovog mandata.

Zaključak austrijskog lista je da je Schmidt, koji je godinama u BiH važio za “čovjeka Amerikanaca”, na kraju upravo zbog promjene američke politike izgubio poziciju.