Klimatski fenomen koji bi se ove godine mogao vratiti u jednom od najjačih izdanja dosad ponovno otvara pitanje koliko je svijet spreman na njegove posljedice. Znanstvenici sve češće povlače paralelu s katastrofalnim događajima iz 1877. godine, kada je snažan El Niño izazvao globalnu humanitarnu katastrofu.

El Niño je klimatski fenomen koji nastaje zbog zagrijavanja oceanske površine u istočnom i središnjem dijelu tropskog Pacifika. Ove bi godine temperature oceana na tom području mogle porasti i do tri Celzijeva stupnja iznad prosjeka te srušiti rekorde.

Prije gotovo 150 godina upravo je takva klimatska promjena uništila usjeve diljem svijeta i izazvala jednu od najvećih gladi u povijesti čovječanstva. Super El Niño iz razdoblja od 1877. do 1878. godine stvorio je uvjete koji su doveli do gladi u Indiji, Kini, Brazilu i drugim dijelovima svijeta, pri čemu je umrlo više od 50 milijuna ljudi, piše Washington Post.

Najgora ekološka katastrofa koja je pogodila čovječanstvo

‘To je vjerojatno najgora ekološka katastrofa koja je ikad pogodila čovječanstvo’, napisali su istraživači koji su proučavali taj događaj. Suša se počela širiti tropskim i suptropskim područjima još 1875. godine, a dodatno su je pojačale klimatske promjene u Indijskom i Atlantskom oceanu.

Deepti Singh, izvanredna profesorica na Sveučilištu Washington State, upozorava da glad nije neizbježna posljedica suše. Kako tvrdi, kolonijalne politike 1870-ih godina uništile su lokalne sustave na koje su se zajednice oslanjale kako bi preživjele klimatske ekstreme.

‘Istodobne višegodišnje suše poput onih iz 1870-ih mogle bi se ponovno dogoditi’, rekla je Singh. ‘Razlika je u tome što su atmosfera i oceani danas znatno topliji nego tada, što znači da bi i ekstremi mogli biti još intenzivniji.’

No postoje i važne razlike. Krajem 19. stoljeća nije postojao način da se unaprijed predvidi dolazak tako snažnog El Niña niti da se razumiju njegove posljedice. Znanstveno razumijevanje fenomena značajno je napredovalo tek nakon super El Niña iz 1982. i 1983. godine.

Svijet je danas ipak spremniji

Zahvaljujući velikom napretku u praćenju klime i meteorološkim prognozama, svijet je danas daleko spremniji nositi se s posljedicama takvih događaja. Ipak, ovako ekstreman klimatski događaj mogao bi ozbiljno ugroziti sigurnost opskrbe hranom, osobito u regijama najizloženijima dugotrajnim vremenskim nepogodama.

'Povećani rizik od suše povezan sa super El Niñom ugrozit će sigurnost hrane, vode i gospodarstva u mnogim regijama’, upozorila je Singh.

Prekretnicom u razumijevanju fenomena smatra se super El Niño iz 1982. i 1983. godine, nakon kojeg je uspostavljen sustav praćenja klimatskih promjena u stvarnom vremenu.

Do sredine 1990-ih u Pacifiku je postavljeno oko 70 usidrenih bova koje su mjerile ključne podatke o atmosferi i oceanu. Danas postoji više od 4000 instrumenata koji omogućuju svakodnevno praćenje razvoja El Niña. Upravo su ta opažanja omogućila razvoj preciznijih prognoza. Već 1997. znanstvenici su uspješno predvidjeli snažan El Niño koji je izazvao globalne štete procijenjene na između 32 i 96 milijardi dolara.

Danas brojni modeli svakodnevno prognoziraju razvoj El Niña, a zahvaljujući snažnim računalima i satelitskim promatranjima prognoze su znatno preciznije nego nekad.

‘Međunarodna suradnja bit će ključna kako bi se smanjile posljedice za najugroženije populacije u državama koje su pod najvećim rizikom’, zaključila je Singh.