Dok se veći dio svijeta suočava s rekordnim temperaturama, jedno područje u sjevernom Atlantiku, u blizini Grenlanda, postaje sve hladnije. Naučnici upozoravaju da bi ovaj neobični fenomen mogao značajno promijeniti vremenske prilike širom planete.

Istraživanje objavljeno u časopisu Geophysical Research Letters ukazuje na zabrinjavajuću pojavu poznatu kao „hladna mrlja“ ili „rupa u globalnom zagrijavanju“.

Šta uzrokuje „hladnu mrlju“?

Prema naučnicima, glavni uzrok je slabljenje Atlantske meridijanske cirkulacije (AMOC), složenog sistema morskih struja koji prenosi toplotu kroz Atlantski okean i ima ključnu ulogu u regulisanju klime.

Ovaj sistem funkcioniše poput ogromne pokretne trake koja raspoređuje toplu i hladnu vodu između različitih dijelova svijeta.

Međutim, ubrzano topljenje grenlandskog leda dovodi do ulijevanja velikih količina slatke vode u okean. Time se smanjuje slanost morske vode, što otežava prirodno tonjenje hladnih vodenih masa i remeti rad čitavog sistema struja.

Šta kažu stručnjaci?

Klimatolog Wei Liu sa Univerziteta Kalifornija, koji je predvodio istraživanje zajedno sa doktorandom Kai-Yuanom Lijem, ističe da rezultati jasno ukazuju na vezu između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a.

„Mnogi su se pitali zašto postoji ova hladna zona. Naši rezultati pokazuju da je najvjerovatnije objašnjenje upravo slabljenje AMOC-a“, rekao je Liu.

Dodao je da su samo klimatski modeli koji uzimaju u obzir slabljenje ovog sistema struja uspjeli tačno predvidjeti pojavu hladne mrlje.

Zašto je ovo prijetnja za Evropu i svijet?

Naučnici upozoravaju da se ne radi samo o lokalnom okeanskom fenomenu.

Daljnje slabljenje ili eventualni kolaps AMOC-a mogao bi izazvati ozbiljne posljedice širom svijeta, uključujući:

• Značajan pad temperatura u Evropi, uprkos globalnom zagrijavanju;
• Porast nivoa mora duž istočne obale Sjedinjenih Američkih Država;
• Velike promjene u obrascima padavina širom svijeta;
• Poremećaje u poljoprivredi i povećane rizike za globalnu sigurnost hrane.

Iako naučnici ne očekuju trenutni kolaps sistema, upozoravaju da je praćenje ovih promjena od ključnog značaja za razumijevanje budućih klimatskih rizika.