Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izazvao je novi diplomatski spor sa Crnom Gorom nakon što je javno odbio poziv da prisustvuje predstojećoj proslavi 20. godišnjice nezavisnosti te zemlje od Srbije, iz 2006. godine, opisujući događaj kao „glamuroznu proslavu otcjepljenja od moje Srbije“.

Govoreći novinarima u četvrtak na gradilištu izložbe Expo 2027 u Beogradu, Vučić je rekao da je poziv dobio, ali da neće prisustvovati.

- Volim Srbiju više od svega na svijetu, i da slavim nešto ovako bilo bi sramotno. Pljunuo bih sebi u lice i u lice svom narodu. Neka slave šta god hoće, zjavio je on.

On je takođe pomenuo obim planiranih događaja, uključujući nastup američkog pjevača Rikija Martina, predstavljajući godišnjicu kao raskošno obilježavanje razdvajanja, a ne kao neutralan državni praznik.

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore reagovalo je kritički na Vučićeve izjave, ocijenivši ih neprimjerenim i kao podrivanje suvereniteta Crne Gore i dobrosusjedskih odnosa.

Sa druge strane, Ministarstvo vanjskih poslova Srbije izdalo je detaljan odgovor, optužujući Crnu Goru da izmišlja povod za napad na Vučića i da selektivno tumači istoriju, piše Antena M.

U saopštenju Ministarstva vanjskih poslova Srbije naglašeno je da je Beograd odmah 2006. priznao nezavisnost i teritorijalni integritet Crne Gore, da podržava njenu integraciju u EU i ostaje posvećen saradnji zasnovanoj na međusobnom poštovanju. Ipak, kritikovano je ono što Srbija vidi kao negiranje srpskog identiteta među njenim građanima i retorika koja otežava regionalni napredak.

Pozadina i kontekst

Crna Gora je održala tijesno podijeljen referendum o nezavisnosti u maju 2006. godine, kada je nešto više od 55% glasača podržalo razdvajanje od državne zajednice Srbije i Crne Gore. Srbija je ubrzo nakon toga formalno priznala rezultat. Ipak, odnosi su često bili napeti zbog pitanja statusa etničkih Srba u Crnoj Gori (koji čine značajan dio stanovništva), jezika, kulture i suprotstavljenih istorijskih narativa.

Proslave 20. godišnjice zakazane su za 21. maj. Ova epizoda se uklapa u ponavljajući obrazac tenzija između dvije susjedne zemlje, iako obje teže članstvu u EU.

Dok je Crna Gora postala jasan lider u procesu pristupanja EU – sa izradom pristupnog ugovora u toku i ciljem učlanjenja do 2028. godine – napredak Srbije ostaje uglavnom zakočen, bez otvaranja novih pregovaračkih poglavlja godinama i uz stalne zabrinutosti zbog demokratskog nazadovanja i usklađivanja spoljne politike, što u Beogradu izaziva vidljivu nelagodu dok se još jedna bivša jugoslovenska republika približava izlasku iz njegove orbite i punom priključenju evropskom glavnom toku.