"SB" INTERVJU / ZLATKO LAGUMDŽIJA: "Više od pola članova Savjeta bezbjednosti bilo je šokirano…"

Strategija je jednostavna: nemoj stavljati u izlog proizvod koji nisi završio, reklamirati nešto što još nisi napravio. Radi na tome. Pripremaj proizvod. Učini sve što možeš i kad stvar bude završena izađi pred javnost s tim i reci ovo je ono što smo mi uradili.

  • Intervjui

  • 15. Maj 2026  15. Maj 2026

  • 1

Razgovarala: Sanela Gojak

Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija u intervjuu za "Slobodnu Bosnu" govorio je o sjednici Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj BiH, ostavci visokog predstavnika Christiana Schmidta, ali i političkim odnosima unutar BiH uoči Općih izbora 2026. godine. Lagumdžija tvrdi da je Milorad Dodik nakon sjednice Vijeća sigurnosti ostao politički izolovan, a da Rusija nikada nije bila usamljenija u svojim stavovima o BiH.

Kako ocjenjujete Schmidtov izvještaj u Vijeću sigurnosti UN-a, uputio je oštre kritike vlastima RS-a, ali upozorio da neslaganja oko Dejtonskog mirovnog sporazuma nastavljaju utjecati na institucije BiH i "polako vode njihovoj dekonstrukciji"?

Schmidtov izvještaj daje cjelovit pogled na stanje u zemlji. Osnovna njegova poruka je da je situacija stabilna, ali moramo biti oprezni još nisu stali ovi koji su planirali da sruše Dejtonski mirovni sporazum i dovedu do secesije i podjele zemlje. Dobro je što je ukazao na pokušaj rušenja zemlje, na način koji nije samo baziran na konstrukcijama, tipičnim lažima, nego na pokušaju generiranja traženja saveznika na Zapadu u "crnoj internacionali" koja i dalje svijet posmatra kao poprište sukoba civilizacija. Dobro je što je ukazao na ono što svi znamo, a to je da ljudi koji danas dijele i ruše zemlju - pokušavaju da na  besprizornoj islamofobiji kreiraju narativ u kojem je BiH izvor islamskog radikalizma, te da se zbog toga svijet treba s tim obračunati. Bitno je da je u izvještaju vrlo ozbiljno težište stavio na taj problem.

Rusija se protivila njegovom obraćanju i pozvala na zatvaranje OHR-a. Ruski predstavnik Vasily Nebenzya u svom izlaganju ocijenio je "destruktivnim bilo kakvo miješanje Londona, Berlina i briselskim diplomata u unutrašnja pitanja BiH". Je li Rusija bila usamljena u svojim stavovima?

Rusija je najdoslovnije bila usamljenija nego ijednom do sada. Upečatljivo je bilo obraćanje Velike Britanije koje je bilo precizno i jasno. Da bi vam dočarao usamljenost Rusije, mogli ste vidjeti izlaganje predstavnika Liberije koje je bilo kao da ga je pravio neko ko živi s nama i ko objektivno prati akademsku, političku, sigurnosnu i sociološku analizu onoga što se danas dešava u BiH. Rusija je u svom obraćanju otišla korak dalje. Posebno je bio degutantan zahtjev za milošću prema ratnim zločincima koji su osuđeni za genocid u Haagu.

Utorak je bilo premijerno izvođenje predstave na kojoj smo mi radili doslovno tri godine

Dodik je pobjedonosno iz Moskve najavljivao da je na sjednici Vijeća sigurnosti došao dan odluke kada će biti ukinuti visoki predstavnik, poništene Schmidtove odluke i da će on biti brutalno smijenjen. To je ponovio i kad se vratio u Banjaluku. Vjerovao je da će ono što su mu sulirali mentori postati odluka Savjeta bezbjednosti. Desilo se upravo obrnuto. Dodik je čovjek koji poslije ovog utorka ima razloga za brigu. Da budem jasan, Dodik nam je poručivao da će se ukinuti OHR, njegove odluke, i da ćemo ući potpuno u pravni vakuum kojim će praktično postati problematične odluke koje su donijeli Ustavni sud BiH i sudovi BiH, koje je Dodik priznao, uključujući zabranu izbora na državne pozicije narednih šest godina. Umjesto toga dobio je OHR koji ostaje, Vijeće za implementaciju mira koje nastavlja svoj rad, bonske ovlasti i novog visokog predstavnika koji će doći kroz međunarodno priznati proces ovjeren od strane PIC-a.  

Utorak je bilo premijerno izvođenje predstave na kojoj smo mi radili doslovno tri godine. Zadnje tri godine je konstanto rađeno na rušenju visokog predstavnika, Ustavnog suda i u konačnici rušenje Mirovnog sporazuma, odnosno secesija zemlje. 14. jula 2023. godine iz RS-a su me napadali zbog toga sto im je generalni sekretar UN-a poslao pismo u kojem ih podsjeća da kad je u pitanju implementacija Mirovnog sporazuma UN nisu potpisnik sporazuma niti su član Vijeća za implementaciju mira koje je relevantno tijelo za imenovanje visokog predstavnika u BiH.

Generalni sekretar to nije pisao iz čista mira, već kao odgovor na pismo tadašnje predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović koja je 11. jula 2023. uputila pismo u kojem je problematizirala upravo to što Visoki predstavnik nema mandat Savjeta bezbjednosti. Očekivali su da će dobiti drugačiji odgovor na osnovu kojeg će vratiti Visokog predstavnika iz PIC-a u Savjet bezbjednosti. Danas bi voljeli da to pismo nisu nikad poslali. Dobili su odgovor za koji su me tada optuživali da sam ga maltene ja sastavljao. Nakon svega je ostala samo nepobitna činjenica da su još tada dobili odgovor koji i danas predstavlja suštinu pozicije Savjeta bezbjednosti i UN-a.

I Vaše obraćanje je bilo burno, reagirali ste na govore predstavnika Hrvatske i Srbije. Zašto je bilo važno odgovoriti na kritike upućene Bećiroviću nakon njegovog obraćanja u Vijeću sigurnosti?

To se, kod nas u Sarajevu, kada se neko buni što si ga postavio na njegovo mjesto i što si bio malo grublji - kaže, nije do mene, on je prvi počeo. Nisam burno reagovao bez razloga. Reagovao sam vrlo smireno na bezprizorne komentare, prije svega predstavnika Hrvatske. Neukusno je i neprimjereno da predstavnik zemlje koja je potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma, i koja se tim sporazumom obavezala da se neće miješati u naše unutrašnje odnose niti imati teritorijalne pretenzije prema BiH, komentariše izlaganje šefa naše države. Mi smo se, jednako tako, obavezali da se nećemo miješati u unutrašnje stvari Srbije i Hrvatske i da nemamo teritorijalne pretenzije prema njima.

Predstavnik Hrvatske potpuno neprimjereno je komentarisao izlaganje Bećirovića. Osim toga, pokušao je kao važan argument ubaciti tu famoznu kartu, na koju se Bećirović upravo referirao, rekavši: “Pa znate s kim smo mi pravili tu kartu.” Kazao je da je riječ o karti koju su radili zajedno s Heritage fondacijom, kao da će time nekoga impresionirati ili prepasti činjenicom da imaju saveznika u toj fondaciji. Zato je i dobio primjeren odgovor.

Njihove karte i deklaracije “sudaraju” sa retorikom bez pokrića

U pripremi sastanka svim članovima Vijeća sigurnosti s kojima imamo komunikaciju distribuirali smo upravo tu kartu tako da je ovim potvrđena njena vjerodostojnost.

Predstavnici Srbije i Hrvatske u svojim obraćanjima ponavljali su nešto što ranije nisu govorili. Spominjali su suverenitet i teritorijalni integritet BiH, naglašavajući da ih poštuju. To jeste određeni pomak ali nije dovoljno jer se njihove karte i deklaracije “sudaraju” sa retorikom bez pokrića. Bilo mi je bitno da im damo poruku nemojte nam davati prazne riječi. Vaša djela su potpuno drugačija. Vaše djelo je karta podjele BiH na tri vjerske države. Na karti, posebno sam naglasio, ne govori se o srpskoj, hrvatskoj i bošnjačkoj republici, nego se bošnjačka naziva i muslimanska. Upravo u kontekstu pokušaja da se Zapadu kaže da tu u srcu Evrope “sjede neki strani muslimani koji su opasnost za sve nas zajedno.” Ponovo sam morao podsjetiti na deklaraciju "Srpskog sveta".

Dakle, nemojte ispraznim riječima, u Vijeću sigurnosti, govoriti da nas poštujete, a u isto vrijeme raditi drugo. Taj dokument, deklaracija “Srpskog sveta” je ono što Dodik danas čini, a to nije ništa drugo do puzajuća secesija dijela BiH.

Može li se promjena američkog odnosa prema Christianu Schmidtu povezati s nesuglasicama oko projekta Južne plinske interkonekcije i interesima američkih investitora?

Kad je u pitanju američka pozicija trebamo se referirati na ono što je predstavnica SAD-a konstatovala: da je secesionistička politika u RS-u oličena u zakonima koje je Dodik stavio pa povukao iz NSRS zaustavljena, odnosno da je secesionizam završen što se njih tiče. Konstatovali su da projekat Južne interkonekcije šansa za prosperitet za sve građane BiH, da je to prilika da radimo zajedno, te da je Dodik napustio javnu funkciju u skladu sa odlukama Suda, tako da je njegova javna funkcija praktično okončana. S druge strane, naglasila je važnost izbora u oktobru jer će se po prvi put odvijati po Izbornom zakonu i sa novim tehnologijama.

Južna interkonekcija je projekat koji je vrlo jasnog i naglašenog interesa SAD-a da uđu na velika vrata sa svojom investicijom koja bi bila najveća od Dejtona do danas i koja je po svojoj prirodi samo prethodnica novih stranih ulaganja. Prirodno je da nisu svi sretni zbog toga. Ni kod nas nisu svi sretni. Neki zato što bi htjeli da plin bude nacionalni da imamo bošnjački, hrvatski i srpski plin. Neki nisu sretni što se izbacuje ruski plin. Neki što Amerika ozbiljnije ulazi u energetski sektor Evrope i na ta vrata kroz BiH. Sporazum između Hrvatske i BiH o Južnoj interkonekciji potpisan je u zadnji čas zbog primjedbi koje su imali neki segmenti iz EU.

Koliko je Schmidt u cijeloj toj priči bitan sada više nije ni važno. Evidentno je da pitanje državne imovine i stavljanje državne imovine u razvojnu funkciju nešto što je apsolutni interes svakog dobronamjernog i stranog investitora i građana BiH. U ovih nekoliko godina Schmidt nije uspio da bude moderator ili medijator dolaska do rješenja u skladu sa odlukama Ustavnog suda BiH i sa činjenicom da se radi o državnoj imovini koju treba da koristimo u funkciji razvoja. O tome je predsjedavajući Predsjedništva vrlo precizno govorio na sjednici Vijeća sigurnosti.

Kako komentarišete optužbe da je Milorad Dodik imao više informacija o važnim međunarodnim procesima od zvaničnih predstavnika države BiH (Denisa Bećirovića, Elmedina Konakovića i Zlatka Lagumdžije)?

Ne čudim se Dodiku da to kaže jer on uporno pokušava da nas ubijedi da je on ovdje pobijedio. Bećirović, Konaković i ja, svako ponaosob kao i mi svi zajedno, znali smo mnogo više nego što je Dodik i do danas saznao. Uostalom iz njegovih javnih istupa ste mogli vidjeti da na posljednjoj sjednici Vijeća sigurnosti život nije ispunio njegova očekivanja.

Isti slučaj je sada sa Schmidtom

Treću godinu sam u UN-u, i od prvog dana i svih sjednica Savjeta bezbjednosti koji su posvećeni BiH, nijednom nisam, pa ni Vama htio davati izjave prije nego okončamo ono što smo planirali uraditi. Strategija je jednostavna: nemoj stavljati u izlog proizvod koji nisi završio, reklamirati nešto što još nisi napravio. Radi na tome. Pripremaj proizvod. Učini sve što možeš i kad stvar bude završena izađi pred javnost s tim i reci ovo je ono što smo mi uradili. Rezultat se vidi. O Visokom predstavniku od 1996. godine, kada je prvi postavljen, do dana današnjeg nikada o njemu nije odlučivao niko u BiH. Inzko je otišao ne zato što je neko od naših aktera to htio, nego zato što je Vijeće za implementaciju mira takvu odluku donijelo. Isti slučaj je sada sa Schmidtom.

Najviše zahtjeva poslije govora predsjedavajućeg Bećirovića je bilo da im damo dokumentaciju koja govori o plaćenom lobiranju Milorada Dodika. To je samo jedna od činjenica koju mnogi članovi Savjeta bezbjednosti nisu znali dok im dr Bećirović nije izložio i ukazao u kojem kontekstu se to dešava. Više od pola članova Savjeta bezbjednosti je bilo šokirano tom činjenicom. Praviti konstrukcije po kojima mi nismo imali pojma, a oni su sve znali je isto kao da me sada optužite da sam pogrešno sve radio i da nisam pojma imao kada je došla Rezolucija o Srebrenici na dnevni red, a da je sve to Vučić odlično isplanirao. I on još uvijek tvrdi da je i na tome pobijedio - taman kao na Kosovu. Kao što valjda nismo imali pojma da će osvanuti Cvijet Srebrenice u bašti UN-a kao simbol genocida jer su to valjda znali i osmislili Dodik i kompanija…

SAD će, prema riječima amasadorice Tammy Bruce, uoči sastanka PIC-a u junu procjenjivati kandidate za novog Visokog predstavnika u BiH. Kako gledate na mogućnost da novi Visoki predstavnik bude kandidat SAD-a?

SAD su učestvovale direktno u odluci o svakom visokom predstavniku. Nije imenovan nijedan da nije imao njihovu saglasnost. Oni su iskazali spremnost da sami učestvuju u tome ukoliko se ocijeni da bi to bilo dobro za sve. Od samog potpisivanja Dejtonskog sprazuma, bilo je nepisano pravilo da je komandant SFOR-a bio američki general, a da visoki predstavnik dolazi iz Evrope. U zadnjih nekoliko godina to se promijenilo. Imamo EUFOR, i prirodno je da komandant nije Amerikanac. Ali i danas je Amerikanac zamjenik visokog predstavnika, kao i predstavnik za arbitražu u Brčkom, Amerikanac vodi OSCE. Ne treba praviti nikakve špekulacije oko toga. Najvažnije je da su Amerikanci rekli da su spremni da imaju aktivnu ulogu u samom izboru visokog predstavnika što nije novina, jer su je uvijek do sada imali. Nema potrebe da govorim o špekulacijama oko imena koja se pojavljuju u javnosti, mogu reći da je broj zemalja i broj kandidata mnogo veći trenutno u opticaju i na tome se ubrzano radi, nego što je to poznato javnosti. Mnogo više ćemo o tome znati 3. i 4. juna na sjednici PIC-a u Sarajevu.

U dijelu bh. medija otvoreno se kritikuje političko djelovanje Denisa Bećirovića, čak se i traži njegova ostavka. Kako to komentarišete gledajući u obzir da je on kandidat za člana Predsjedništva BiH na Općim izborima 2026. godine?

Nema potrebe da komentarišem P5 - predizborne petarde pojedinih političkih pajaca. Nikada u ovom stoljeću nismo imali kandidata koji je imao toliku podršku građana, ali i rekordnu podršku stranaka. U ovom trenutku 14 stranaka podržava Bećirovića. Poziv na ostavku gledam kao na neozbiljnu smijuriju. Moguće da su njegovi politički protivnici skontali da ga mogu pobijediti jedino ako ne uđe u utrku za Predsjedništvo BiH pa zato traže način kako da ga uklone sa “terena”. On je na proteklim izborima dobio preko 100 hiljada glasova više nego bilo koji drugi kandidat za člana Predsjedništva. Ovaj put će pobjeda Denisa Bećirovića biti mnogo ubjedljivija nego što je to bila prije 4 godine i na kraju će imati glasova u blizu kao preostala 4 kandidata zajedno. To oni jako dobro znaju. Denisa Bećirovića ne podržavaju tri stranke, on nije kandidat ni samo SDP-a ni samo Trojke, on je zajednički kandidat 14 stranaka. I njegovi protukandidati imaju istraživanja koja kriju od sebe samih tako da nema potrebe da im ja dodatno stravu saljevam. 

Izetbegović je također potvrdio kandidaturu za člana Predsjedništva BiH. On je poručio, također, da SDP više ne smije biti liderska stranka, "ali da može da prati je ima dobrih kadrova. Oni mogu da prate onako kako su u ratu pratili. Rahmetli Alija je vodio procese, Lagumdžija ga je pratio. Nikoga mi nećemo odbaciti, ko ima iole kvalitetnih kadrova.... Imate li komentar na ovo?

Ne znam čemu ratna poređenja ali kada ih već koriste, radi onoga što bi mogla biti pouka za nove izazove, onda je dobro podsjetiti se nekih činjenica na koje sam i sam lično ponosan kao i ogroman broj patriota, ljevičara i u konačnici ljudi SDP-a. Kada je izvršena agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu, državu članicu UN, u okruženom Sarajevu, pod granatama i snajperima današnjih osuđenika za ratne zločine uključujući i zločin genocida, formirana je patriotska Vlada nacionalnog jedinstva u kojoj sam kao potpredsjednik SDP-a biran za potpredsjednika Vlade. Predsjedavajući Predsjedništva ja tada bio rahmetli Alija Izetbegović, a većinu su činili ljevičari koji su bili na listama SDP-a, baš kao što je to danas i Denis Bećirović.

Po okončanju rata sam bio u opoziciji kao jedini poslanik SDP-a izabran u državni Pralament. Tada se država branila i gradila jačanjem demokratske kulture i institucija koje podrazumijevaju jaku vlast i snažnu opoziciju koji respektuju jedni druge i tako snaže državu u cjelini. Nakon toga sam dva puta vodio SDP do pobjede i formiranja koalicionih vlada iz kojih smo uvijek  uspjeli da izbacimo makar nekoga od SDA, HDZ, SDS i SNSD-a. 

Država važnija od stranke ili izbornog rezultata

Kad smo uz pomoć međunarodne zajednice i SFOR-a institucionalno rušili prvi poslijeratni pokušaj stvaranja “trećeg entiteta” zvanog Hrvatska samouprava, SDA aktivisti su nas napadali što “rušimo legitimnu volju hrvatskog naroda”.

Ponašali smo se državotvorno i kada sam u tri navrata, do odlaska iz operativne politike 2015. godine, predvodio opoziciju pa smo se tako kao opozicija javno borili za usvajanje Aprilskog paketa mada smo znali da to vodi ka izbornom porazu ukoliko ne uspijemo. Radi boljeg izbornog rezultata i dijelovi vladajućih struktura su “prodali” najveću propuštenu postdejtonsku šansu - od čega se do danas još nismo oporavili ni kao država ni kao društvo.

Kao i u ratu tako i poslije rata smo se ponašali državotvorno jer nam je država bila važnija od stranke ili izbornog rezultata, za razliku od onih među nama koji ovih dana ruše svaki uspjeh i ljude dokazane rezultatima u odbrani i jačanju države, ukoliko oni ne mogu iz toga izvući neki politički šićar.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...