Lažne dojave o bombama u školama širom Hrvatske posljednjih mjeseci izazvale su evakuacije, policijske intervencije i prekide nastave, iako se prijetnje uglavnom nisu pokazale stvarnima. Sigurnosni stručnjaci upozoravaju da takvi slučajevi nadilaze pojedinačne incidente i ukazuju na širi problem digitalno posredovanog nasilja, prijetnji i moguće radikalizacije mladih.

Ivan Anušić je upozorio da se "pokušava narušiti normalno funkcionisanje države".
Na fotografiji: Ivan Anušić. Foto: Ronald Gorsić / CROPIX

Sigurnosne procjene i reakcije

Hrvatski zvaničnici i dio sigurnosnih analitičara ocijenili su da takvi obrasci imaju obilježja hibridnog djelovanja. Davor Božinović, ministar unutrašnjih poslova Hrvatske, izjavio je da dojave predstavljaju "vrstu hibridnog ratovanja", navodeći da prijetnje dolaze sa servera iz inostranstva i da hrvatska policija sarađuje s međunarodnim partnerima. Ivan Anušić, ministar odbrane Hrvatske, rekao je da se na taj način pokušava poremetiti normalno funkcionisanje države, dok je Tomo Medved, ministar hrvatskih branitelja, takve aktivnosti opisao kao sofisticirane oblike destabilizacije.

Sličnu ocjenu iznio je i Tomislav Vazdar, stručnjak za kibernetičku sigurnost, koji smatra da takvi slučajevi ne liče na obične pokušaje izbjegavanja nastave, nego na ozbiljnije operacije s elementima hibridnog djelovanja. Gordan Akrap, sigurnosni analitičar, upozorio je da škole i djeca mogu biti meta upravo zato što izazivaju snažnu reakciju javnosti.

Dio originalnog teksta prenosi i tvrdnje anonimnih izvora iz obavještajnih krugova o navodnoj ulozi BIA-e, sigurnosne službe Srbije, u tim aktivnostima. Međutim, za te tvrdnje u tekstu nisu ponuđeni javno provjerljivi dokazi niti zvanične potvrde nadležnih institucija, zbog čega ih treba posmatrati isključivo kao neprovjerene navode hrvatskih izvora.

Gordan Akrap kaže da postoji mogućnost da je ovo "obavještajna sabotaža s karakteristikama hibridnog ratovanja". Foto: Ronald Gorsic / CROPIX

Radikalizacija mladih online

Prema dostupnim sigurnosnim analizama u Evropi i svijetu, dobna granica počinilaca krivičnih djela povezanih s nasiljem, ekstremizmom i terorizmom posljednjih godina se spušta. Izvještaji Europola, Ujedinjenih nacija i pojedinih nacionalnih službi upozoravaju da se radikalizacija sve češće odvija putem interneta, društvenih mreža, foruma i gaming platformi, bez direktnog kontakta s organizovanim grupama.

U tim analizama navodi se da su mladi posebno izloženi sadržajima prilagođenim digitalnim navikama njihove generacije, uključujući kratke videozapise, mimove i zatvorene komunikacijske kanale. Prema procjenama stručnjaka, proces radikalizacije koji je ranije mogao trajati mjesecima ili godinama danas se može odvijati znatno brže, ponekad i u roku od nekoliko dana ili sedmica.

Primjeri iz evropskih zemalja pokazuju različite oblike takvih pojava. U Češkoj je policija razotkrila grupu tinejdžera osumnjičenih za planiranje napada na sinagogu u Brnu, dok su u Austriji vlasti spriječile napad na koncert u Beču u koji su bili uključeni maloljetnici povezani s međunarodnim mrežama simpatizera takozvane Islamske države. Slični slučajevi zabilježeni su i u Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Švedskoj.

Stručnjaci upozoravaju da mladi uključeni u takve aktivnosti često nemaju jasno ideološko opredjeljenje, nego ih pokreću frustracija, potreba za pripadanjem i želja za pažnjom. Zbog toga sigurnosne službe i međunarodne organizacije naglašavaju da odgovor ne može biti isključivo represivan, nego mora uključivati prevenciju, edukaciju i bolje razumijevanje digitalnog prostora u kojem djeca i mladi danas odrastaju.

Izvor: Dnevno.hr