Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) koji bi trebao imenovati novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji, sastat će 3. i 4. juna, no nije sigurno da će tada biti izabran nasljednik Christiana Schmidta koji je najavio povlačenje s te dužnosti, prenose lokalni mediji.

Najviše izgleda za imenovanja novog visokog predstavnika mediji daju Italiji, a njezin diplomat Antonio Zanardi Landi slovi za najozbiljnijeg kandidata.

Landi je bio ambasador u Beogradu i Moskvi te u Vatikanu. Talijan nikada do sada nije bio na poziciji visokog predstavnika za BiH, no Talijan je trenutni šef delegacije EU-a u BiH koji je istodobno i posebni predstavnik Unije, dok talijanski general zapovijeda EUFOR-om pa bi u slučaju imenovanja Landija jedna zapadna država imala do sada nezabilježenu koncentraciju utjecaja na ključnim pozicijama u BiH.

Landi uz podršku Rima navodno već ima i onu iz Washingtona bez koje imenovanje novog predstavnika ne bi bilo moguće, no takvim rješenjem nisu zadovoljne neke druge europske države koje ne žele da SAD ima presudni utjecaj u ovom procesu.

Banjalučke “Nezavisne novine”, pozivajući se na neimenovane diplomatske izvore, u utorak navode da je jedino sigurno da će se novi visoki predstavnik birati na Upravnom odboru PIC-a i da se neće tražiti potvrda u Vijeću sigurnosti UN-a jer je sigurno da bi ondje problem ponovo bilo stajalište Rusije koja je svojim vetom željela spriječiti i imenovanje Christiana Schmidta.

Izostanak takve potvrde imenovanja na Vijeću sigurnosti UN-a bio je glavni razlog zbog kojega su u Republici Srpskoj osporavali Schmidtov mandat odbijajući svaku saradnju s njim, piše portal Kamenjar.

No ako je riješen problem načina imenovanja Schmidtova nasljednika, nije i onaj ko će to doista biti jer EU navodno želi imati punu kontrolu nad trošenjem sredstava koja OHR ima na raspolaganju s obzirom na to da najvećim dijelom finansira rad tog tijela.

U takvoj jednadžbi, tvrde “Nezavisne novine”, iz kombinacije otpada Landi koji zapravo slovi za američkog favorita.

Moguć i Schmidtov ostanak

Ne bude li dogovora do početka juna, moguće je da Schmidt, unatoč ostavci koju je podnio, ostane visoki predstavnik sve do 2027. jer je svima važno da OHR potpuno funkcionira u godini kada se održavaju opći izbori u BiH koji su raspisani za 4. oktobra.

Upravni odbor PIC-a tijelo je koje čine najutjecajnije zapadne države te Turska, koja ondje zastupa interes Organizacije islamske konferencije (OIC), dok je Rusija svoje članstvo suspendirala godinama insistirajući na zatvaranju Ureda visokog predstavnika (OHR), čime zapravo podržava zahtjeve koji dolaze iz Republike Srpske odnosno od Milorada Dodika, koji je prošle godine smijenjen s pozicije predsjednika entiteta nakon što je pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika.

Njemački poliitčar Schmidt, koji je dužnost visokog predstavnika preuzeo u augustu 2021. godine, prošle je sedmice najavio svoje povlačenje, a naknadno je objasnio kako to čini “ne svojom voljom nego stoga što je vrijeme za novi početak za BiH”.

Ta se njegova objava povezuje s odlukom sadašnje američke administracije da promijeni politiku prema BiH odnosno da se iz faze intervencionizma, koja je uključivala nametanje odluka i zakona u Schmidtovu dosadašnjem mandatu, OHR transformira u neku vrstu medijatora i prepusti odgovornost lokalnim političarima.

Takav pristup kakav sada zagovaraju iz SAD-a međunarodna je zajednica imala u vrijeme mandata Valentina Inzka kao visokog predstavnika kojemu punih 12 godina nije bilo dopušteno izravno interventirati, a to je dovelo do opće stagnacije u zemlji te izostanka bilo kakvih reformi.