Posljednji podaci Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine ukazuju na pad doprinosa od javnih prihoda u ovom dijelu države. Ekonomski analitičari i opozicioni političari pad prihoda povezuju s povećanjem minimalne plate, uvođenjem neradne nedjelje i opterećivanjem privrede. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine odbacuje ove tvrdnje, dok podaci iz RS istovremeno pokazuju rast javnih prihoda.

Porezni obveznici u Federaciji Bosne i Hercegovine uplatili su od januara do aprila 2026. godine 2,97 milijardi KM javnih prihoda. Zvanična statistika Porezne uprave FBiH potvrđuje da ovaj iznos predstavlja manjak od 34,5 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine. Nasuprot tome, budžet u RS bilježi potpuno drugačiji trend. Institucije u RS prikupile su 1,646 milijardi KM, što predstavlja privredni rast od 11 posto u poređenju s prethodnom godinom, piše portal Hayat.ba.

Uzroci pada javnih prihoda

Pad zaposlenosti i zakonske izmjene stopa doprinosa direktno utječu na punjenje federalnog budžeta. Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da pad prihoda prvenstveno pogađa fondove penzijsko-invalidskog i zdravstvenog osiguranja. Smanjenje zbirne stope doprinosa za 5,5 posto iz prošle godine, u kombinaciji s manjim brojem radnika, proizvelo je trenutni finansijski deficit.

Admir Čavalić, ekonomski analitičar i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, rekao je: "Razumijevajući da su uglavnom javni prihodi vežu za zaposlenost, odnosno konkretno doprinose za PIO, zdravstveno, naknadu za nezaposlenost i slično, jasno je da je bilo očekivano da će doći do ove situacije i u ovom slučaju ukoliko imate pad broja zaposlenih, s druge strane prošle godine smo imali jednu izmjenu zakona koja je spustila zbirnu stopu doprinosa za 5,5% u Federaciji BiH. Ta dva faktora su neminovno dovela do toga da je došlo do pada javnih prihoda, prije svega po pitanju doprinosa. Ako previše intervenišete, regulišete, ograničite privredu, na kraju dana privreda jednostavno neće dati očekivane rezultate u kontekstu prije svega zapošljavanja novih radnika ali i svakako u kontekstu naplate javnih prihoda."

Posljedice radikalnih ekonomskih intervencija

Prekomjerna administrativna regulacija i nedostatak strateškog fokusa na industrijski sektor nanose štetu realnoj ekonomiji u FBiH. Profesorica ekonomije Adisa Omerbegović Arapović upozorava da se negativni efekti vladinih uredbi najviše odražavaju na izvozno orijentisana preduzeća i prerađivačku proizvodnju. Gubitak radnih mjesta prate pad realne potrošnje i slabljenje kupovne moći bh. građana.

Adisa Omerbegović Arapović, profesorica ekonomije, rekla je: "Posebno govorim o zabrani rada nedjeljom i onom što je rekla bih nedostatak fokusa na ono što se dešava u industriji kada je odluka Vlade o rastu minimalne plate nagovijestila da će realna ekonomija, posebno izvozno orijentisan sektor i proizvodnja u FBiH vjerovatno pokazati reakciju na ovaj zakon tek kasnije, ne nužno odmah. Gubitak radnih mjesta u FBiH i čak pad realne potrošnje, ono koliko su potrošači u FBiH ubijeđeni u dobru budućnost ekonomije i kada je realna kupovna moć građana u pitanju, govori da nismo u tako dobroj poziciji."