Federalni poslanik Admir Čavalić još nije pristupio novoj stranci nakon što je napustio SBiH.

U intervjuu za Oslobođenje kaže da pripada političkim opcijama centra ili centra desno, te da NiP spada u taj ideološki prozor. Govorio je i o tome šta vlast treba poduzeti da ublaži poskupljenja.

Gospodine Čavaliću, nedavno ste istupili iz Stranke za BiH i nije prošlo dugo, već ste nagovijestili da biste svoj politički angažman mogli nastaviti u Narodu i pravdi. Jeste li završili razgovore u vezi s pristupom toj opciji i zašto ste se odlučili za NiP?

- Nakon izlaska iz SBiH koje nije bilo planirano, već pod pritiskom - promjene okolnosti i svojevrsne prodaje organizacije u Tuzlanskom kantonu, javno, transparentno sam najavio da ću vjerovatno sa ekipom sa kojom sarađujem ići u novi politički projekat.

Tada sam naveo da neću formirati novi politički subjekt, niti ići kao nezavisni kandidat, jer sam svjestan naše političke realnosti, ali i uopšteno nisam ušao u politiku kako bih se bavio strankama, već političkim i ekonomskim fenomenima, problemima, rješenjima i slično. Parlamentarni rad, izvršna vlast, to je nešto što me pokreće. Kada je riječ o tome gdje bih išao, to još uvijek nije zvanično potvrđeno, niti definirano. Lično, kao tržišni ekonomista pripadam političkim opcijama centra ili centra desno. NiP, između ostalih, spada u taj ideološki prozor. Nisam za lijevu priču. Možda jesam Tuzlak, ali ipak ne i ljevičar. Naravno, razumijem da značajnom broju političara, posebno stranačkih trgovaca, ideologija ništa ne znači. To je uredu. Kod mene nije. Nastojim imati kontinuitet i konzistentnost ideja koje zagovaram.

Političke stranke uveliko se pripremaju za oktobarske izbore. Ako budete član NiP-a ili većine koja je trenutno na vlasti, kako planirate doprinijeti sprečavanju rasipanja glasova i da li ste spremni, recimo, na predizborne koalicije ili zajedničke liste s ciljem postizanja boljeg izbornog rezultata?

- Izbori su sredstvo kako bi se učinile društvene i političke promjene. Zbog toga osvajanje vlasti treba da bude u fokusu, a ne kako bi se samo nastavilo isto, uhljebljivalo i koristio novac poreznih obveznika u lične svrhe. Još gore, bavilo kriminalom. Tako iskreno promišljam i u tom kontekstu gledam na izbore. Interesuje me federalni nivo vlasti, jer tu je moguće napraviti neke ekonomske promjene, iskorake. Ostali nivoi vlasti ne pružaju date mogućnosti. Da će se praviti nekakvi blokovi, širi projekti, vjerovatno da, ne bježim od toga. Međutim, ne bih se nešto i opterećivao time. U konačnici, pitanje je da (li) se (na)pravi promjena, a ne ko je pravi.

Nakon Vašeg odlaska iz SBiH, uslijedilo je rasulo u toj stranci u Tuzlanskom kantonu. Ima li naznaka da će se ljudi koji su također napustili SBiH skrasiti tamo gdje budete i Vi i koliko to mijenja odnos snaga pred izbore?

- Dosta nas je izašlo iz SBiH Tuzlanskog kantona. Pitanje je da li će biti te organizacije poslije izbora. Opet, kao bivši član želim im svako dobro. Izbori su najbolje ogledalo ko je pogriješio, a ko donio ispravnu odluku. Nemam nekih posebnih emocija u vezi sa SBiH - idemo dalje. Pored Tuzle, Stranku za BiH su napustili Čelić, Živinice, Kalesija i Kladanj, odnosno pored federalnog zastupnika, jedna kantonalna zastupnica, načelnik i do deset vijećnika. Zajedno smo napustili, ali nismo ništa zajednički dogovarali, niti se specijalno vezali. Istina, jesmo u nekim navratima zajedno pregovarali. To je upravo i ključni dokaz da se ovdje ne radi o nekakvom prelijetanju, jer prelijetanja nije bilo. Da je bilo, onda bismo izašli iz jednog subjekta i ušli u drugi. U našem slučaju smo izašli iz jednog nakon eklatantnog slučaja kršenja Statuta, pa onda mjesec-dva razmatrali gdje dalje i to ne kao paket, već kao slobodni pojedinci koji samostalno donose odluke. Načelnik Čelića je zajedno sa svojom ekipom donio odluku da ide u SDP. To poštujem i mislim da tamo može iz temelja izgraditi SDP. Mi ostali nismo donijeli tu odluku, već neku drugu koju ćemo potvrditi u narednom periodu. U Tuzlanskom kantonu to pravi značajnu razliku. Vjerovatno i na nivou FBiH, jer planiram potvrditi direktni mandat.

Građani u BiH još čekaju konkretne mjere vlasti kako bi se ublažili udari i kriza nakon rata na Bliskom istoku. Riječ poskupljenje čujemo svaki dan. Zemlje u okruženju donose mjere, šta mi čekamo i imamo li uopće rješenja oko kojih je moguć dogovor?

- To su prava pitanja i pravi problemi koji zaslužuju rješenja. Ubijeđen sam da je ključno rješenje to da Dom naroda na državnom nivou omogući Vijeću ministara Bosne i Hercegovine da ima diskreciono pravo privremenog ukidanja akciza na naftu i nafte derivate. Sve ostalo je u domenu populizma. Dugoročno posmatrano, moramo raditi na funkcionalnom sistemu naftnih rezervi, diverzificiranju energetskih izvora i omogućavanju značajnije konkurencije u ovoj oblasti. Krize poput ovih pokazuju da imamo dosta sistemske fragilnosti.

Kao federalni poslanik i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku, za šta ćete se posebno zalagati u predstojećim mjesecima?

- Dosta toga sam postigao u ovom mandatu u vezi sa finansijskim reformama, pomoći onkološkim pacijentima (20 miliona KM dodatno za Fond solidarnosti), deblokadom nekih ključnih ekonomskih institucija, doradom određenih zakona i slično. Na tome sam najviše zahvalan Odboru za ekonomsku i finansijsku politiku koji prati ovaj izuzetan tempo.

Kao radno tijelo imali smo najveći broj sjednica, kako redovnih, vanrednih, tako i tematskih, te smo se uključili u niz bitnih problema na nivou FBiH, kako bismo radili ono za što smo plaćeni od poreznih obveznika. U budućem periodu moj fokus ostaje isti - fiskalne reforme, blokade pokušaja nameta, podrška konkurenciji, inovacijama, EU reformama, kao i onim najugroženijim - onkološkim pacijentima, penzionerima, te naravno putna i bilo kakva druga deblokada Tuzle i Tuzlanskog kantona.