Američki predsjednik Donald Trump poručio je da će razgovarati s tajvanskim čelnikom Laijem Ching-teom o mogućoj prodaji oružja, što bi predstavljalo oštar odmak od diplomatske tradicije, javlja BBC.

Čelnici SAD-a i Tajvana nisu izravno razgovarali još od 1979., kada je Washington prekinuo formalne odnose s Tajvanom i priznao vladu u Pekingu.

Peking smatra Tajvan dijelom svojeg teritorija i ne isključuje mogućnost da ga zauzme silom. Lai, koji je dužnost preuzeo 2024., predvodi jedan od najsnažnijih pokušaja posljednjih godina da se ojača obrana otoka.

Sjedinjene Države već dugo podupiru Tajvan i zakonski su obvezane omogućiti mu sredstva za samoodbranu, no pritom moraju pažljivo balansirati diplomatski odnos s Kinom.

Na pitanje planira li razgovarati s Laijem prije odluke o prodaji američkog oružja, Trump je u srijedu odgovorio: “Razgovarat ću s njim. Razgovaram sa svima... poradit ćemo na tome, na tajvanskom problemu.”

Istodobno je svoj odnos s kineskim predsjednikom Xijem opisao kao “nevjerovatan”, nakon dvodnevnog summita održanog prošle sedmice u Pekingu.

SAD je 1979. donio Zakon o odnosima s Tajvanom, prema kojem Washington može “osigurati Tajvanu oružje odbrambenog karaktera” — zbog čega i dalje prodaje naoružanje tom otoku.

Potencijalni paket vrijedan 14 milijardi dolara, odnosno oko 10,4 milijarde funti, navodno uključuje opremu protiv dronova i sustave protuzračne obrane. Trump je rekao da još nije odlučio hoće li prodaja biti odobrena.

Prema pisanju Financial Timesa, Peking trenutno blokira predloženi posjet najvišeg dužnosnika Pentagona za politiku, Elbridgea Colbyja, poručujući da ga ne može odobriti dok Trump ne odluči kako će postupiti s prodajom oružja.

ODSTUPA OD TRADICIJE

Prošle sedmice, dok se nakon sastanka s Xijem vraćao iz Pekinga zrakoplovom Air Force One, Trump je također upitan o prodaji oružja Tajvanu. Odgovorio je da će “donijeti odluku u prilično kratkom roku”.

Ovo nije prvi put da Trump odstupa od tradicije. Godine 2016., kao novoizabrani predsjednik, razgovarao je s tadašnjom tajvanskom čelnicom Tsai Ing-wen. Kina je nakon toga uložila prigovor Washingtonu.

Trump je rekao i da je s Xijem “vrlo detaljno” razgovarao o prodaji oružja — što bi, ako je tačno, bio još jedan iznenađujući odmak od američke politike.

Od 1982. SAD uvjerava Tajvan da se neće savjetovati s Pekingom o prodaji oružja otoku. No kada su Trumpa o toj obavezi pitali tokom povratka iz Pekinga, rekao je da su osamdesete “davno prošlo vrijeme”.

Prošlog decembra SAD je odobrio prodaju oružja Tajvanu vrijednu 11 milijardi dolara, odnosno oko 8,2 milijarde funti — jednu od najvećih dosad — što je izazvalo bijes Pekinga.

Tajvan je pod predsjednikom Laijem znatno povećao odbrambenu potrošnju kako bi odgovorio na sve veći vojni pritisak Kine.

Mnogi Tajvanci sebe smatraju pripadnicima zasebne nacije, premda većina podržava zadržavanje statusa quo, u kojem Tajvan niti proglašava neovisnost od Kine niti se s njom ujedinjuje.