SCHMIDTOV OPROŠTAJNI UDARAC: Evropska unija je izdala Bosnu i Hercegovinu

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt će izvjesno uskoro napustiti poziciju na koju je imenovan 2021. godine. Odlučio je da ne ode tiho, već je u nekoliko intervjua govorio poprilično otvoreno o brojnim temama.

  • Mini market

  • Prije 51 min  Prije 47 min

  • 1

Jedna od najzanimljivijih stvari na koje je Schmidt ukazivao u svojim intervjuima je odgovornost Evropske unije za situaciju u BiH, piše Klix.ba.

Iako je Schmidt i dalje ostao diplomatski suzdržan i nije otišao u potpunosti u smjeru otkrivanja svakog detalja, iza njegovih odgovora se krije kritika prema strategiji EU, što se posebno može vidjeti kada se govori o projektu izgradnje plinovoda Južna interkonekcija.

U intervjuu za Süddeutsche Zeitung je Schmidt bio nešto odmjereniji, ali je u jednom komentaru rekao dosta o angažmanu EU u kontekstu plinske diverzifikacije u BiH.

"Plinovod se zasniva na šest godina staroj studiji izvodljivosti koju je podržala EU. Cilj je bio smanjiti utjecaj ruskog Gazproma. Međutim, EU se povukla iz projekta. Sada Evropljani više nisu uključeni. To što Amerikanci imaju drugačiji pristup ne može im se unaprijed zamjeriti", rekao je Schmidt za ovaj njemački list.

Međutim, bio je dosta otvoreniji kada je govorio za Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u intervjuu koji je, kako tvrdi novinar koji je i razgovarao s njim, Schmidt pokušao zaustaviti.

U odgovoru na identično pitanje, odnosno o plinovodu Južna interkonekcija, Schmidt je ponovio slične teze, ali je bio nešto grublji prema Briselu.

"Sada EU kaže da to više ne može podržati jer se ne radi o obnovljivim izvorima energije. Tako Bosna ostaje ovisna samo o ruskom plinu. Nije dovoljno naknadno samo kritikovati druge. Gdje je naša evropska strategija?", pitao se Schmidt.

Na pitanje o vlasnicima američke firme AAFS koja će raditi ovaj projekt, a koji su povezani s administracijom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, Schmidt nije htio odgovoriti, ali je nastavio s kritikom Brisela.

"Pitanje je kako se uopće dopustilo da stvari odu tako daleko. Evropa mora fleksibilnije reagirati na potrebe pojedinih država, što nikako ne znači da treba pristati na sve", dodao je visoki predstavnik u BiH.

Ovim komentarima treba dodati i kontekst odlaska Schmidta iz Bosne i Hercegovine, a kojem je, prema dostupnim informacijama, kumovao upravo projekt plinovoda Južna interkonekcija.

Administracija u Washingtonu je očigledno urgirala da Schmidt napusti funkciju i da ga zamijeni neko ko će više odgovarati američkim interesima, ali je zanimljivo da po ovom pitanju Schmidt odbija da pripiše odgovornost SAD-u, već je prebacuje na EU.

Iako je u ovim intervjuima naglašavao da je imao podršku, lično i za nastavak postojanja Ureda visokog predstavnika, evropskih zemalja, očigledno je da je Schmidt zamjerio Evropskoj uniji što je svojim potezima dovela do komplikacija s projektom koji je SAD-u od velikog značaja.

Ne treba se zaboraviti da je Delegacija EU u BiH poslala pismo akterima u našoj zemlji 13. aprila ove godine u kojem je, kako su i naveli u izjavi za Klix.ba, željeli podsjetiti da se svi zakoni koji se usvoje u BiH moraju uskladiti sa standardima EU.

Iako iz Delegacije EU tvrde da je to bio jedini razlog za slanje pisma, njegov sadržaj se mogao shvatiti i drugačije. Upravo o ovoj drugačijoj percepciji pisma i govori Schmidt kada kaže da se EU povukla iz projekta i da se politika Brisela svodi na kritike bez dublje strategije.

Schmidt je donio svjesnu odluku, što njegove izjave sugerišu, da intervjue na odlasku iskoristi kao "poziv na buđenje" Evropskoj uniji o strategiji po pitanju plinske diversifikacije u BiH, a posebno u kontekstu plinovoda Južna interkonekcija.

Kada se uzme u obzir da je Schmidt upravo zbog ovog projekta bio pod pritiskom da napusti funkciju za koju i lično kaže da "nije bio spreman napustiti", kritike upućene EU mogu se shvatiti i kao da on prebacuje dio odgovornosti za ovakav ishod na Brisel.

Njegove kritike nisu bez uporišta. EU je poznata, posebno u BiH, kao akter koji obično sporije i manje efektivno donosi odluke, što je i logično zbog unutrašnjeg ustroja ove organizacije, odnosno zbog činjenice da imaju 27 država članica koje se moraju usaglasiti o svakom stavu koji se iznosi ispred kompletnog bloka.

Ipak, čak i uz te okolnosti, kontrast s Amerikom, koja brzo donosi odluke i još brže "gura" aktere u BiH da ih provode, je jasan svakome, a posebno Schmidtu koji se s tim nosio prethodnih pet godina.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...