Početak narednog mjeseca, donosi i novu sjednicu PIC-a, na kojoj bi, prema nekim nagovještajima, trebao biti imenovan i novi visoki predstavnik u BiH.

Razumljivo, ovo se smatra jednom od važnijih političkih odluka, koja bi mogla na značajan način usmjeriti ukupnu budućnost Bosne i Hercegovine, koja se sada nalazi u svojevrsnom procjepu između vrlo agresivne i trgovački orijentisane politike novog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i Evropske unije, koja pokušava da se odredi prema novom političkom stilu i preraspodjeli svjetskog utjecaja između SAD-a, Kine, Rusije i EU, uz sve važniju ulogu zemalja Bliskog istoka.

O svim ovim okolnostima i implikacijama po Bosnu i Hercegovinu za Hayat je govorio član Predsjedništva Asocijacije nezavisnih intelektualaca 'Krug 99', profesor Hazim Bašić, koji u vezi s tim najavljuje i veliki protest ove asocijacije protiv mogućih poteza usmjerenih protiv interesa Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, nezavisne i suverene zemlje.

"Naravno, želim započeti ovaj razgovor pijetetom prema svim žrtvama tuzlanske mladosti, ubijenim prije 31 godinu. Trebamo odmah biti potpuno jasni: niti jedan politički subjekt, ni skupština ni parlament, ne može zatvoriti OHR. To je jedino u nadležnosti Vijeća za provedbu mira, dakle PIC-a. Njihova agenda, poznata pod nazivom 'pet plus dva', podrazumijeva pet akcija i dva cilja koji, kada budu ispunjeni, omogućavaju da se može govoriti o zatvaranju OHR-a. Tu ima još puno posla, na početku napominje profesor Bašić, ističući da rezultat provođenja plana 'pet plus dva' znači da je BiH država koja samostalno, suvereno i samoodrživo upravlja sobom, te dodaje: 'Ako pogledamo šta je to što je meta napada posljednjih godina, posljednjih mjeseci i gotovo nesnošljivo posljednjih dana, to su samo dvije stvari – Ustavni sud države i OHR. Ako to dvoje maknemo, pa to je otvoren put za secesiju, odnosno za konačan kraj Bosne i Hercegovine. Sve ovo su razlozi za organizaciju jednog velikog protestnog skupa, drugog juna u 18 sati ispred OHR-a. Bosna i Hercegovina je suočena i s trenutnim geopolitičkim okolnostima, jer je SAD odustao od liberalne demokratije. Šta to znači? Nisu više u sistemu vrijednosti. U Americi su suspendovani sloboda, jednakost ljudi i, naročito važno, solidarnost, kao i demokratija kao takva. Dolazi nova ideologija, ideologija profita i kapitala, koja nema osjećaja niti emocija, niti bilo kakvih ljudskih prava, pa čak ni poštovanja zakona", naglašava profesor Bašić.

Posebno akcentujući pitanje državne imovine kao posebno vrijedne i važne političke teme u kontekstu svega što se dešava u svijetu, profesor Bašić je vrlo jasan i eksplicitan. 

"Visoki predstavnik Christian Schmidt je u jednom intervjuu rekao da ova smjena nije napad na njega personalno. Jeste pritisak, nije ni napad na neku specijalnu njegovu odluku, nego je napad na strukture Dejtona kao takve. Dakle, u pozadini napada na strukture Dejtona nalazi se zakon o državnoj imovini, odnosno želja da se taj zakon nikad ne donese, nego da se državna imovina podijeli. Da ponovim, to je alarmantno, to je početak kraja naše države. Nismo mi nekakva država koja se sada gumicom prepravlja, briše i dodaje. Dakle, ono što se do sada desilo u okviru dejtonskog i postdejtonskog razvoja Bosne i Hercegovine dio je integralnog bosanskog ustavnopravnog sistema i ne može se tek tako odstraniti. Druga stvar, šta god da se od toga uzme, to je povratak na Ustav Republike Bosne i Hercegovine. To je odustajanje od Dejtona, da budemo jasni. Dakle, Dejton se mora integralno poštovati. Ako se bilo šta od toga ne bude uvažavalo, odnosno ako se bilo šta izuzme, to je kraj Dejtonskog sporazuma.

Mi se sada bojimo da se, bez formalnog rušenja sporazuma, on u biti derogira na način da se teritorija podijeli. Još jednom da vas podsjetim: u dejtonskom aranžmanu 49% teritorije Bosne i Hercegovine prepušteno je na političku upravu. Nije fizički data bosanska zemlja – šume, njive, livade – nikome nisu fizički dati gruntovi, nego je politička uprava nad tim dijelom Bosne i Hercegovine data jednom entitetu. Sada se ta politička uprava želi materijalizovati i na fizičkom teritoriju. Doslovno na fizičkom teritoriju. Ugrožena je fizička teritorija 49% Bosne i Hercegovine, njena geografska teritorija. U suštini, želi se izvršiti okupacija. Nije li to dovoljno alarmantno da se građani zapitaju jesmo li spremni da Bosna na neki način šutke padne? Da padne usred Sarajeva, u nekakvoj kancelariji, u nekakvom PIC-u? Pa, što bi rekli Krajišnici: 'Ne daj Bosnu, za glavu je lako", naglašava Bašić i poziva sve građane da zbog svih ovih razloga neizostavno prisustvuju protestnom skupu koji će se održati 2. juna ispred zgrade OHR-a s početkom u 18 sati.