Misterija gdje se nalazila Ćilibarska soba traje desetljećima. Ćilibarska soba je nastala početkom 18. stoljeća u Pruskoj, po narudžbi kralja Fridriha I Pruskog. Izrađena je od više tona ćilibara (fosilizirane smole), ukrašena zlatnim listićima, ogledalima i dragocjenim kamenjem. Paneli su bili izuzetno detaljno rezbareni, što je sobi davalo topao, zlatast sjaj.

Ćilibarska soba je nastala u gradu Berlinu, u tadašnjoj zemlji Pruskoj. Zamišljena 1701. godine za Šarlotenburg, soba je trebala biti toliko raskošna da bi mogla parirati čuvenoj francuskoj palači Versailles. Konačno je završena 1712. godine i umjesto toga postavljena u Berlinsku palaču, udaljenu otprilike osam kilometara.

Sljedeće godine, 1713. godine, kralj Fridrih I je umro, a njegov nasljednik, kralj Fridrih Vilijam I, vidio je ovu zapanjujuću sobu ne kao priliku za hvalisanje, već za dalje jačanje saveza. Zato je 1716. godine poklonio cijelu završenu sobu drugoj zemlji, Ruskom Carstvu, kako bi osigurao svoj savez s carem Petrom I. Kako mediji navode, soba je rastavljena i poslana u Rusiju, gdje je prvi put izložena u Zimskoj kući u Sankt Peterburgu. Godine 1755. carica Elizabeta ju je premjestila u carsku rezidenciju Carsko Selo i postavila u Katarininu palaču. Tamo je soba proširena i dograđena do svog najpotpunijeg oblika i tamo je ostala sve dok nacistička vojska nije probila rusku granicu.

U oktobru 1941. godine, nakon što su je nacisti demontirali tokom mukotrpnog 36-satnog procesa, Ćilibarska soba je ponovo premještena, ovog puta u zamak Königsberg u gradu Königsbergu. Ali šta se poslije toga dogodilo s Ćilibarskom sobom nije jasno. Do kraja rata, osmo svjetsko čudo nestalo je bez traga.