Ruski neovisni portal Meduza objavio je analizu nove faze rata dronovima, temeljenu na razgovorima s ruskim vojnicima, operaterima bespilotnih letjelica i pripadnicima elektroničkog ratovanja. Njihova svjedočanstva otkrivaju sliku vojske koja ima ozbiljne probleme s komunikacijom, opskrbom, obukom, korupcijom i protuzračnom odbranom.

Jedan od Meduzinih sagovornika, 59-godišnji Aleksej, koji je služio u ruskoj motoriziranoj jedinici prije dezertiranja, tvrdi da je očita ukrajinska prednost u dronovima na pojedinim dijelovima ratišta.

"Dovodimo četu bogalja i staraca na liniju ratišta, a ukrajinske oružane snage dovode kamion dronova. Jedan bod za ukrajinske oružane snage", rekao je.

Prema njegovim riječima, ruski vojnici često sami kupuju letjelice, radiouređaje, generatore, gorivo, pancirke i drugu opremu te tvrdi da je zapovjedništvu u nekoliko mjeseci dao 700 do 800 hiljada rubalja za opremu.

"Život u ruskoj vojsci ne vrijedi apsolutno ništa", rekao je Aleksej, opisujući velike gubitke u pješačkim napadima.

Dronovi zaustavili klasične proboje

Meduza navodi da su dronovi promijenili samu prirodu rata te prve linije više nisu jedino opasno područje. FPV dronovi, oni s optičkim kablovima i letjelice srednjeg dometa potisnuli su pješadiju, vozila i logistiku dublje u pozadinu.

Ukrajina, prema toj analizi, sada sve češće pogađa ciljeve udaljene 20 do 150 kilometara od ratišta, a dugometnim dronovima napada i rusku naftnu infrastrukturu, luke, industrijska postrojenja i gradove duboko u toj zemlji.

To ne znači da Rusija nema napredne sisteme. Meduza piše da Moskva razvija nove mreže repetitorskih dronova, sisteme strojnog vida i eksperimentalne letjelice s elementima umjetne inteligencije, no svjedočanstva ruskih vojnika pokazuju da se ta tehnologija često ne spušta učinkovito do običnih jedinica na frontu.

"Zaostajemo zbog komunikacija"

Operaterka drona Evgenija, koja je potpisala ugovor s ruskim Ministarstvom odbrane 2023. godine, kaže da problem nije samo u broju letjelica, nego i u vezi i prijenosu podataka.

"Znatno zaostajemo ne nedostatka bespilotnih letjelica, nego zbog nedostatka satelitske i radio komunikacije na frontu", rekla je.

Prema njezinu svjedočanstvu, Rusiji nedostaje stabilan, šifriran i brz komunikacijski sistem usporediv sa Starlinkom. To znači da ruske jedinice mogu vidjeti cilj, ali ne mogu dovoljno brzo i pouzdano prenijeti podatke.

"Možemo letjeti i vidjeti, ali nismo toliko dobri u prenošenju onoga što vidimo", rekla je.

'Elitni izlog' i stvarnost na frontu

Osobito je zanimljivo svjedočanstvo Miroslava Simonova, koji je bio prebačen u ruski centar Rubikon, glavnu strukturu Ministarstva odbrane za razvoj i primjenu naprednih bespilotnih sistema.

On tvrdi da Rubikon izvana izgleda kao moderno opremljena vojna baza s novim vozilima, skupom opremom i naprednim dronovima. No iza toga, kaže, stoji loše obučen sistem.

"Rubikon je promoviran kao čudotvorno oružje, ali iznutra sam vidio trulu montažnu traku koju održavaju samo strah i krvoproliće", rekao je.

Prema njemu, Rusija ima tehnologiju, ali joj nedostaju ljudi i obuka, dakle sistem koji bi tu tehnologiju pretvorio u stvarnu prednost.

"Postoji elitni izlog poput Rubikona, pa ministar može izvještavati o situaciji. Zatim postoji pravi front, na kojem nema ničega", rekao je.

Loša protuzračna odbrana i strah od odgovornosti

Jedan od Meduzinih sagovornika, Danilo, koji je učestvovao u elektroničkom ratovanju u okupiranom dijelu Zaporiške oblasti, opisuje rusku protuzračnu odbranu kao loše koordiniranu.

Tvrdi da jedinice često ne razmjenjuju informacije jer se boje posljedica ako priznaju da nisu oborile ukrajinski dron.

"Za mene je bio šok to da je svaka jedinica bila odgovorna samo za sebe i nije surađivala s drugima, već se takmičila", rekao je.

Prema njegovom objašnjenju, upravo takav sistem pomaže ukrajinskim dronovima da prođu do ciljeva u ruskoj pozadini. Čak i kada dio letjelica bude oboren ili ometen elektroničkim ratovanjem, dovoljan broj njih stiže do rafinerija, luka, skladišta i vojnih objekata.

"Rat je postao igra u kojoj je ubijanje lako"

Jedno od najmračnijih svjedočanstava iznio je Viktor, ruski vojnik koji je dvaput ranjen, a potom je izgubio nogu nakon što je nagazio na minu. Govoreći o dronovima, opisao je koliko su promijenili psihologiju rata.

"Najstrašnije je to što je ubijati ljude je*eno lako", rekao je, opisujući svoje iskustvo učenja upravljanja dronom.

Prema njemu, piloti često ne vide borbu na isti način kao pješadija. Ubijanje iz daljine, kaže, može izgledati poput videoigre, a vojnici na zemlji stalno su izloženi i nemoćni.

Što to znači za ratište?

Iz Meduzine analize proizlazi da Ukrajina trenutno uspješnije koristi dronove za tri ključne zadaće: zaustavljanje ruskih napada, uništavanje logistike u pozadini i prenošenje rata na ruski teritorij, prenosi tportal.

Rusija i dalje napada i još uvijek ima velike resurse, ali njezino napredovanje je sporije. Dronovi sve više onemogućuju velike mehanizirane proboje jer svako vozilo, skladište ili okupljanje vojnika brzo postaje meta.

Zbog toga se rat sve više svodi na iscrpljivanje, male pješačke grupe, napade iz zraka i borbu za komunikacijsku nadmoć.