Evropska tenkovska moć ove godine prolazi kroz strukturnu promjenu jer se zemlje udaljavaju od naslijeđenih masovnih prema manjim, vrhunskim i borbeno spremnim oklopnim snagama. Turska ostaje najveći operater tenkova u Evropi s 2.381 primjerkom, ali Poljska se pojavila kao operativno najmoćnija oklopna sila na kontinentu, piše Tportal.

Premda tenkovi nisu nestali iz vojski, njihova uloga više nije onako dominantna kao u 20. stoljeću. Razvoj modernog oružja ugrozio je preživljavanje tenkova u borbama – protutenkovske rakete poput Javelina mogu relativno lako uništiti skupe oklopnjake, često s velike udaljenosti i uz minimalnu obuku. Pojava dronova znatno je promijenila način ratovanja, a mali i jeftini bespilotni sistemi mogu otkriti i napasti tenkove odozgo, gdje su najranjiviji. Najbolji dokaz za to je rat u Ukrajini, u kojem se pokazalo koliko su tenkovi izloženi stalnom nadzoru i preciznim napadima. Uz to, moderne vojske sve više naglašavaju mobilnost i fleksibilnost lakših i bržih postrojbi, za razliku od logistički zahtjevnih tenkova koji troše puno goriva, zahtijevaju često održavanje i teško se premještaju. Tenkovi su također naročito ranjivi u urbanim sredinama zbog ograničenog pregleda i mogućnosti zasjeda.

Ipak, tenkovi su i dalje ključni za probijanje linija, pružanje vatrene podrške i kontrolu teritorija. Moderni modeli poput Leoparda 2 i M1 Abramsa i dalje igraju važnu ulogu, ali samo kao dio šire, koordinirane vojne strategije. Tenkovi više nisu „kraljevi bojišta" kao nekad, nego jedan od alata u mnogo složenijem sistemu ratovanja, a sve navedene promjene redefiniše način na koji se njihova snaga mjeri u Evropi – pri čemu borbena sposobnost, umreženi sistemi i mogućnost raspoređivanja sada nadmašuju ukupnu veličinu flote.

Izvor: Wikimedia Commons / Autor: Kali Ecton

Turska, Poljska i Grčka prednjače

Prva na popisu tenkovske moći u Evropi je Turska, čija flota broji ukupno 2.381 tenk, među kojima je 750 primjeraka tipa M48A5 T2 i 650 komada M60A3 TTS. Tu je i 165 primjeraka tenkova tipa M60TM Firat, stotinjak M60A1 te 227 komada Leoparda 1A3. Uz to, Ankara može računati na 170 Leoparda 1A4, 236 komada Leoparda 2A4 i 80 nadograđenih modela Leopard 2A4 T1, kao i na svega tri tenka Altay domaće proizvodnje. Ovaj sastav ističe silu izgrađenu na brojčanoj snazi, ali ograničenu manjom prisutnošću sistema sljedeće generacije.

Premda je broj tenkova koje koristi Ukrajina nepoznat, vjeruje se da ih ta zemlja ima nešto više od 1.700 raznih tipova – od onih iz sovjetskog doba do nešto modernijih oklopnjaka koji su stigli kao donacija. Grčka ima 1.385 tenkova, uključujući 170 Leopard 2A6HEL i 183 Leopard 2A4, uz podršku otprilike 500 tenkova Leopard 1. Ova struktura osigurava snažnu regionalnu masu i uvjerljive vrhunske sposobnosti, ali odražava snagu dviju generacija s neravnomjernom modernizacijom.

Varšava ima 897 tenkova i predstavlja najopsežniji napor modernizacije oklopnih vozila u Evropi. Njena flota uključuje modele K2 Black Panther (180), M1A2 SEPv3 Abrams (117), M1A1 Abrams (116), Leopard 2A5 (105), Leopard 2PL (92), PT-91 Twardy (205) i T-72M1/M1R (46). Za razliku od drugih evropskih zemalja, Poljska istovremeno zamjenjuje naslijeđene sisteme i proširuje ukupan broj, a s planiranim nabavkama do 1.000 tenkova K2 i K2PL gradi jedine evropske oklopne snage koje kombinuju veliku masu s mogućnostima sljedeće generacije i održivom industrijskom podrškom.

Njemačka ima 313 tenkova Leopard 2, uključujući 104 primjerka Leoparda 2A7V i 209 komada Leoparda 2A5/A6. Ove platforme predstavljaju neke od najnaprednijih glavnih borbenih tenkova u Evropi, ali ograničena veličina flote ograničava kapacitet raspoređivanja velikih razmjera. Francuska održava 200 tenkova Leclerc, uključujući 149 standardnih i 51 nadograđeni Leclerc XLR, s naglaskom na automatizaciju, mobilnost i digitalnu integraciju na bojištu. Ujedinjeno Kraljevstvo ima 213 tenkova Challenger 2 i prelazi na Challenger 3, koji uvodi novi top, poboljšani oklop i moderne senzorske sisteme.

Španija ima 274 tenka, uključujući 219 Leoparda 2E i 55 Leoparda 2A4. Švedska ima 110 tenkova Strv 122, jednu od najnaprednijih varijanti Leoparda 2, a Švicarska održava 134 Leoparda 2 (Pz-87). Finska broji 200 Leoparda 2, ravnomjerno raspoređenih u varijante 2A4 i 2A6. Danska ima 44 tenka Leopard 2A7V, a Norveška 36 tenkova Leopard 2A4, s još osam u skladištu. Portugal broji 34 tenka Leopard 2A6, a Austrija 53 tenka Leopard 2A4.

Za globalnu usporedbu, Kina ima otprilike 4.700 glavnih borbenih tenkova, uključujući modele ZTZ-59, ZTZ-79, ZTZ-88A/B, ZTZ-96A, ZTZ-96, ZTZ-99 i ZTZ-99A, uz podršku novijih verzija poput ZTZ-99B. Rusija održava oko 3.460 tenkova, uključujući T-55A, T-62M/MV, T-72, T-72B3/B3M, T-80BV/U, T-80BVM i 620 tenkova tipa T-90M, s preko 2.100 starijih modela u skladištu. Sjedinjene Države imaju na raspolaganju 2.640 tenkova Abrams, uključujući 540 komada M1A1 SA, 1.320 primjeraka M1A2 SEPv2 i 780 tipova M1A2 SEPv3, s oko 1.500 dodatnih u rezervi.

Hrvatska i region

U srednjoj Evropi Mađarska ima 110 tenkova, uključujući 12 Leoparda 2A4HU, 33 Leoparda 2A7HU i 65 T-72M1. Češka koristi ukupno 58 tenkova, uključujući 28 Leoparda 2A4 i 30 T-72M4CZ, dok ih Slovačka ima 45: 15 Leoparda 2A4 i 30 primjeraka T-72M. Rumunija ima 377 tenkova, uključujući 220 komada T-55AM, 103 primjerka TR-85 i 54 modela TR-85M1. Bugarska koristi 90 varijanti T-72, dok Srbija ima 229 tenkova, uključujući 195 komada M-84, tridesetak T-72MS i mali broj moderniziranih M-84AS1.

Prema podacima iz 2025. godine, Hrvatska kopnena vojska raspolaže s oko 70 tenkova čiju okosnicu trenutno čine modeli M-84, modernizirana verzija T-72. Započet je i proces nabavke 44 moderna njemačka tenka Leopard 2A8 kao dio dugoročnog plana modernizacije. Slovenija održava 14 tenkova M-84, dok Kipar ima 134 tenka, uključujući 82 primjerka T-80U i 52 komada AMX-30B2. Italija koristi oko 150 tenkova C1 Ariete, uključujući tri varijante C2 u fazi testiranja. Nizozemska više nema nezavisnu flotu glavnih borbenih tenkova, ali doprinosi njemačko-nizozemskoj postrojbi koja koristi Leoparde 2.

Prema ocjeni odbrambenih analitičara s portala The Army Recognition, ključan razvoj koji oblikuje buduću moć tenkova u Evropi pojava je standarda Leopard 2A8. Njemačka predvodi njegovo usvajanje kao dio širih napora za proširenje i modernizaciju snaga. Češka kreće prema nabavci Leoparda 2A8 da bi potpuno zamijenila tenkove iz sovjetskog doba, a norveška nabavka Leoparda sljedeće generacije usko je usklađena s ovim standardom. Očekuje se da će drugi korisnici Leoparda 2, uključujući Švedsku, Španiju te potencijalno Finsku i Nizozemsku, nastaviti s nadogradnjama ili budućim kupovinama, jačajući zajedničku vrhunsku konfiguraciju u cijelom NATO-u.

U 2026. godini globalna i evropska tenkovska dominacija jasno je strukturirana oko tri obitelji glavnih borbenih tenkova. Obitelj Leopard 2 ostaje okosnica evropskih oklopnih snaga, evoluirajući od 2A4 preko 2A7V do novog standarda 2A8, nudeći naprednu zaštitu, kontrolu vatre i interoperabilnost. Američki M1A2 Abrams, naročito varijanta SEPv3, pruža neusporedive borbeno dokazane sposobnosti i potpunu digitalnu integraciju. Južnokorejski K2 Black Panther predstavlja najnoviju generaciju dizajna, kombinirajući visoku mobilnost, napredni ovjes, automatsko punjenje i modernu kontrolu vatre – što je prepoznala Poljska kao jedini korisnik tih oklopnjaka u Evropi.

Ako Poljska dostigne ukupno oko 1.800 do 1.900 tenkova s proširenjem na 1.000 jedinica K2, njen položaj bi se temeljito promijenio. Gotovo bi dostigla brojnost Turske i jasno nadmašila Grčku, postajući druga najveća tenkovska flota u Evropi. Što je još važnije, za razliku od trenutnih vodećih, poljska flota pretežno bi se sastojala od modernih glavnih borbenih tenkova – K2 Black Panther, M1A2 SEPv3 Abrams i nadograđene varijante Leoparda 2 – što stvara odlučujući kontrast s turskom brojčanom dominacijom koja se uvelike oslanja na starije tenkove M48 i M60. Evropska oklopna hijerarhija time bi se promijenila s one zasnovane na količini na onu kojom dominiraju moderne, borbeno spremne sposobnosti – s Poljskom u središtu.

Izvor: Tportal.hr / The Army Recognition