Iako, zaokupljen u potpunosti svojim ratom protiv Ukrajine, Vladimir Putin već itekako trpi iritaciju i frustraciju zbog američkih vojnih kampanja protiv njegovih saveznika u Venezueli i Iranu te nastojanja na Kubi, Donald Trump sada dodatno testira ruskog čelnika - ovoga puta zahvatio je izravno u njegovo ‘stražnje dvorište‘. Rusija i Sjedinjene Američke Države, naime, upravo se bore za utjecaj u Armeniji uoči ključnih parlamentarnih izbora 7. juna u toj zemlji, koji bi mogli dovesti do toga da ova bivša sovjetska republika, donedavno tradicionalna saveznica i štićenica Kremlja, dodatno ubrza svoje udaljavanje od Moskve i okretanje Zapadu.

Iako je ova zemlja smještena na južnom Kavkazu stekla neovisnost raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine, desetljećima je održavala bliske gospodarske i vojne veze s Rusijom. No te se veze sada raspadaju – posljednjih godina u Erevanu raste frustracija zbog odnosa s Moskvom, a Armenija stremi članstvu u Europskoj uniji i gradi bliže odnose sa SAD-om.

Ta kopnena država s tri milijuna stanovnika, koja graniči i s Gruzijom, Iranom i Turskom, od 90-ih je vodila dva rata sa susjednim Azerbajdžanom zbog regije Nagorno-Karabah, koju međunarodna zajednica priznaje kao azerbajdžanski teritorij. Odnos s Rusijom drastično se pogoršao 2023. godine, kada je krajem rujna i početkom listopada Azerbajdžan započeo svoju munjevitu vojnu akciju u Nagorno-Karabahu, visoravni u Azerbajdžanu, koja je povijesno bila naseljena i njome su uglavnom upravljali etnički Armenci. Snage Bakua tada su brzo preuzele kontrolu nad regijom, što je završilo egzodusom oko 100.000 Armenaca.

Erevan je bio ogorčen što Moskva nije učinila ništa da spriječi takav ishod i gubitak regije te je krajem 2024. zamrznuo svoje članstvo u Organizaciji ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), ruskoj svojevrsnoj regionalnoj protuteži NATO-u, te je 2025. donio zakon kojim je pokrenut proces pristupanja EU-u. Armenija također nije podržala rusku sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu.

Ruske prijetnje

Kremlj, čiji je utjecaj posljednjih godina znatno oslabio na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza, odgovorio je armenskom približavanju Zapadu prijetnjama i upozorenjima, posebno kako se približavaju izbori. Ruski čelnik ovog je mjeseca povukao paralelu između armenskih nastojanja za ulazak u EU i rata u Ukrajini. "Kako je to počelo? Počelo je s pridruživanjem Ukrajine ili pokušajem pridruživanja EU-u", uputio je slabo uvijenu prijetnju 9. svibnja. Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik, danas zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, bio je još izravniji u upozorenjima vezanima uz armenske ambicije prema EU-u, rekavši da Pašinjan riskira da "gurne svoju domovinu na tužni put" Ukrajine.

U međuvremenu, Moskva je u srijedu zaprijetila da će suspendirati sporazume o opskrbi te zemlje jeftinim energentima i neobrađenim dijamantima ako nastavi proces pridruživanja Europskoj uniji, odnosno da bi mogla izgubiti "vrlo atraktivnu" i povlaštenu cijenu koju plaća za ruski plin, odustane li od integracije s Rusijom, na što je armenski prozapadni premijer Nikol Pašinjan odgovorio da ne strahuje od mogućeg povećanja cijena i da je "nelogično plašiti Armeniju visokim cijenama jer ćemo imati puno više novca pa se ne čini skupo".

Moskva je ranije optužila Armeniju da je uvučena u "antirusku orbitu" EU-a, nakon što je u Erevanu, u sklopu summita Europske političke zajednice, Armenija ugostila ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je ondje rekao kako Rusija strahuje da bi "bespilotne letjelice mogle zujati iznad Crvenog trga" tijekom vojne parade 9. svibnja, kojom se u Moskvi tradicionalno obilježava pobjeda Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom. Moskva je tada optužila Armeniju da je Zelenskom pružila "platformu za antiruske izjave" i pozvala armenskog veleposlanika na razgovor, prosvjedujući protiv "terorističke prijetnje Rusiji".

Trumpova podrška Pašinjanu i TRIPP projekt

A dok Moskva sve agresivnije pojačava pritisak i sada gotovo svakodnevno uvodi nove restrikcije na armenski izvoz u Rusiju, posebno po pitanju poljoprivrednih proizvoda, te je zabranila uvoz armenskih proizvoda poput konjaka, vina i cvijeća u pokušaju povećanja gospodarskog pritiska, američki predsjednik Donald Trump također nastoji ojačati veze s Erevanom te je u srijedu podržao Nikolja Pašinjana. "[On] u potpunosti dijeli moju viziju mira i prosperiteta za Armeniju i cijelu regiju Južnog Kavkaza... Učinimo Armeniju ponovno velikom - MAGA!", napisao je Trump u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social. "Nikol ima moju potpunu i totalnu podršku za reizbor 7. juna 2026.", dodao je, kako prenosi Politico.

Trump je u kolovozu prošle godine pozvao azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva i Pašinjana u Bijelu kuću kako bi potpisali mirovni sporazum i ojačali njegov imidž mirotvorca. Američki državni tajnik Marco Rubio boravio je u utorak u Erevanu kako bi potpisao sporazum o strateškom partnerstvu između dviju zemalja.

"Uskoro će Sjedinjene Države i Armenija zajedno započeti projekt Trumpove rute za međunarodni mir i prosperitet (TRIPP), koji će transformirati Južni Kavkaz i pomoći našim divnim američkim energetskim tvrtkama da dobiju pristup iz Srednje Azije sve do Sjedinjenih Država", dodao je američki predsjednik u svojoj objavi.

Radi se o koridoru kojim bi se goleme i još neiskorištene rezerve ključnih minerala iz Srednje Azije dovozile na tržište bez prolaska kroz Rusiju, Iran ili Kinu, a ruta bi vodila iz Azerbajdžana preko armenskog teritorija do eksklave Nahčivan. Zamišljeno je da se tim tranzitnim, željezničkim i cestovnim projektom poveže Srednja Azija s Europom, a istovremeno održi mir između Armenije i Azerbajdžana. Washington se također nada povećanju zaposlenosti u regiji. Sporazum o njegovoj izgradnji dogovoren je u Bijeloj kući u kolovozu tijekom sastanka Pašinjana i Alijeva, prenosi britanski The Times.

Trumpovi komentari uslijedili su upravo nakon potpisivanja strateškog partnerstva između Washingtona i Erevana tijekom posjeta Marca Rubija. Rubio i Pašinjan također su potpisali sporazum o ključnim mineralima te drugi sporazum o planovima izgradnje spomenutog koridora dugog 45 kilometara preko južne Armenije, koji bi Azerbajdžanu omogućio izravnu vezu s njegovom eksklavom Nahčivanom, čiji sjeverozapadni dio graniči s Turskom, glavnim saveznikom Azerbajdžana.

Pašinjan u uvjerljivoj prednosti

Deseci europskih čelnika, uključujući francuskog predsjednika Macrona, sudjelovali su na prvom summitu EU–Armenija održanom u Erevanu 4. i 5. maja. Pašinjan je tijekom summita izjavio da bi njegova zemlja bila "sretna i oduševljena" kada bi jednog dana dobila poziv za pridruživanje EU-u. Summit se naširoko smatrao iskazom potpore Pašinjanu i njegovoj vladajućoj stranci Građanski dogovor uoči izbora.

Za razliku od Ukrajine, Armenija ne dijeli granicu s Rusijom. Međutim, Rusija ima vojnu bazu u Gjumriju, drugom najvećem armenskom gradu, u kojoj se nalazi oko 5000 vojnika. Pašinjan, bivši novinar, došao je na vlast 2018. godine nakon nenasilne revolucije u kojoj je svrgnut proruski premijer Serž Sargsjan. U početku je pazio da zadrži dobre odnose s Moskvom, no nakon što Rusija nije pružila pomoć Armeniji tijekom sukoba s Azerbajdžanom, Pašinjan je brzo krenuo s približavanjem Zapadu.

Unatoč protivljenjima, također nastoji osigurati povijesni mirovni sporazum s Azerbajdžanom, što je postalo moguće nakon što je Armenija odustala od svih teritorijalnih pretenzija prema Nagorno-Karabahu. Sporazum bi Armeniji omogućio otvaranje granica s Azerbajdžanom i Turskom, koje su zatvorene još od 90-ih. Pašinjan je izjavio da Armenija "nije saveznik Rusije po pitanju Ukrajine". Armenija se 2023. pridružila i Međunarodnom kaznenom sudu, koji je izdao nalog za Putinovo uhićenje zbog prisilne deportacije ukrajinske djece.

Pašinjanova vladajuća stranka uvjerljivo vodi u anketama – 32 posto birača podržalo bi joj treći mandat. Najbliži suparnik, stranka Snažna Armenija, koju vodi proruski tajkun Samvel Karapetjan, ima podršku samo 6 posto birača, no 23 posto birača još je neodlučno. Karapetjan se trenutačno nalazi u kućnom pritvoru pod optužbama za pozivanje na državni udar i pranje novca te bi, ako bude osuđen, mogao dobiti do pet godina zatvora. Priznao je da posjeduje armensku i rusku putovnicu, ali je obećao odreći se ruskog državljanstva.

‘Polarizirajuća figura‘

Thomas de Waal, britanski stručnjak za regiju Južnog Kavkaza, opisao je Pašinjana kao "jedinog političara koji nudi stvarnu viziju budućnosti Armenije i aktivno pokušava osloboditi zemlju tereta sukoba". Ipak, upozorio je i da je Pašinjan polarizirajuća figura koja je izgradila "pretjerano personaliziran" sustav vlasti. "[On] pokazuje zabrinjavajući nedostatak interesa za izgradnju institucija koje bi učvrstile demokraciju", napisao je u članku za think tank Carnegie Europe, kako prenosi The Times. "Kao i u drugim postsovjetskim demokracijama, pravosuđe je najslabija točka – i dalje nereformirano te korišteno kao političko oružje od strane vlasti", dodao je.

Iako je Armenija još uvijek članica Euroazijske ekonomske unije (EAEU), carinskog saveza bivših sovjetskih država pod vodstvom Moskve, Putin je ovog mjeseca izjavio da bi bilo "logično" da Armenija održi referendum o tome želi li članstvo u EU-u ili EAEU-u, rekavši da je istodobno članstvo u oboje nemoguće, no Pašinjan je u srijedu izjavio da Erevan zasad ne namjerava istupiti iu EAEU-a, kako je prenio Interfax. Prema anketi IRI-ja objavljenoj ranije ovog mjeseca, tri od četiri građana Armenije podržavaju članstvo u EU-u.

Rusija povukla ambasadora u Armeniji

Rusija je u subotu izjavila da je povukla svog ambasadora u Armeniji na konzultacije u znak protesta zbog približavanja te zemlje Europskoj uniji, uoči izbora 7. juna.

"Ambasador Ruske Federacije u Republici Armeniji, S.P. Kopirkin, pozvan je u Moskvu na konsultacije u vezi s koracima koje je armensko vodstvo poduzelo prema približavanju Europskoj uniji", priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.

Ekonomska unija bivših sovjetskih republika koju predvodi Rusija također je u petak izjavila da će razmotriti suspenziju Armenije zbog težnje za članstvom u EU-u te pozvala Erevan da održi referendum.

Rusija tvrdi da se zapadne zemlje miješaju u armenske poslove kako bi oslabile ruski utjecaj na području bivšeg Sovjetskog Saveza.

Armenija još nije odgovorila na opoziv ruskog ambasadora.