U Sarajevu danas u 15 sati počelo je dvodnevno zasjedanje Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), koje se smatra najznačajnijim od osnivanja Ureda visokog predstavnika (OHR).

Najvažnija tema pred članovima UO PIC-a, kako smo objavili jutros, bit će budućnost same institucije koja već četvrt stoljeća snažno oblikuje političku stvarnost u Bosni i Hercegovini, a u kakvom će formatu ubuduće raidti OHR-a prije svega reflektirat će se kroz  imenovanje  novog visokog predstavnika, koje je uslijedilo nakon što je u maju ostavku podnio aktuelni šef OHR-a Christian Schmidt.

Nasljednika Christiana Schmidta na ovoj sjednici birat će devet članica Upravnog odbora PIC-a.

Iako Vijeće za provedbu mira u punom sastavu broji 55 država i međunarodnih organizacija, isključivu izvršnu političku moć i mandat za nominaciju i izbor visokog predstavnika ima uži krug  Upravni odbor PIC-a.

Tih devet članica čiji predstavnici odlučuju i glasaju iza zatvorenih vrata u Sarajevu su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Kanada, Japan, Evropska unija (koju predstavlja Evropska komisija i zemlja predsjedavajuća) te Turska, koja u Upravnom odboru zastupa Organizaciju islamske saradnje (OIC).

Ruska Federacija je formalno deseta članica Upravnog odbora, ali ne učestvuje u radu ni glasanju, nakon što je suspendovala svoje učešće i finansiranje OHR-a poslije izbora Christiana Schmidta na ovu funkciju. Do danas nije poznato da li je Rusija pokušala obnoviti svoje članstvo u PIC-u, a na raniji upit Raporta o tome iz Ambasade Ruske Federacije u BiH nisu odgovorili.

Odluka o novom visokom predstavniku najvjerovatnije bi mogla biti donesena sutra, posljednjeg dana zasjedanja, ukoliko bude postignut konsenzus o jednom od kandidata kojeg nijedna zemlja nije formalno nominirala za ovu poziciju, ali su njihov aimena 'procurila' u javnost.

Za razliku od ranijih imenovanja, kada su izbori visokog predstavnika bili formalnost, ovogodišnji proces odvija se u atmosferi duboke neizvjesnosti i izraženih geopolitičkih tenzija. Borba za poziciju šefa OHR-a, koja nosi veliku političku težinu, dodatno je produbila podjele među svjetskim silama.