Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije doveo je do diplomatske blokade u procesu imenovanja novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Geopolitička razmimoilaženja i Trumpov zaokret prema unilateralizmu direktno utječu na političku stabilnost, dok domaći lideri i dalje nemaju jasnu strategiju za zaštitu državnih interesa.

Razmimoilaženje Washingtona i Brisela

U brojnim problemima i izazovima s kojima se kontinuremeno suočava Bosna i Hercegovina, protekle sedmice desila se dodatna komplikacija koja se manifestira vrlo direktnim sukobom između SAD-a i EU. O tome na koliko nivoa ovaj sukob ima direktne veze sa samom BiH i namjerom administracije aktuelnog američkog predsjednika da snažno ulaže u gasovod kako bi se država oslobodila ovisnosti od ruskog plina, u emisiji "Istraga sedmice" na televiziji Hayat govorili su dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo te politički analitičari Srđan Blagovčanin i Jasmin Mujanović.

Dekan FPN-a, profesor Turčalo, istakao je da posljednja situacija u vezi s imenovanjem visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH potvrđuje dubinu sukoba između američke administracije i Brisela. Prema njegovim riječima, Evropa prvi put pokazuje spremnost da demonstrira snagu pred Washingtonom.

Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, rekao je: "Očigledno je da je ovo još jedna u nizu tačaka u posljednje gotovo dvije godine u kojoj se SAD — odnosno, da budem precizniji, administracija Donalda Trumpa, jer tu treba praviti razliku — i EU ne mogu dogovoriti. Prvi put Evropa, iako je to trebala učiniti i ranije, pokazuje spremnost da demonstrira određenu snagu. Koliko je to dobro za nas, još uvijek je teško procijeniti, ali je također teško praviti analogije s nekim ranijim periodima, jer se radi o vrlo specifičnoj situaciji u kojoj se sadašnja američka administracija i Evropska unija u cjelini ne slažu gotovo ni oko čega. Bosna i Hercegovina je samo jedno od tih pitanja i vjerovatno ćemo dočekati jesen bez imenovanja novog visokog predstavnika."

Odjek globalnih procesa u BiH

Politički analitičar Srđan Blagovčanin trenutnu blokadu u BiH vezuje za šire geopolitičke tektonske poremećaje. On naglašava da transatlantsko partnerstvo pokazuje ozbiljne pukotine kao rezultat politike Donalda Trumpa, koji je napustio temeljne postulate vanjske politike SAD-a iz ranijeg perioda. Istaknuti politolozi uočavaju da je međunarodna zajednica u posljednjih 30 godina postala domaći akter u BiH, zbog čega se svaka kriza između velikih sila automatski preslikava na Sarajevo.

Srđan Blagovčanin, politički analitičar, rekao je: "Mislim da je ovo što se dešava u Bosni i Hercegovini zapravo odjek globalnih procesa kojima svjedočimo od dolaska Trumpove administracije, koja je napravila radikalan raskid s politikom, posebno vanjskom politikom prethodne administracije. Svjedočimo dubinskim promjenama odnosa i onome što je do jučer bilo nezamislivo — da transatlantsko partnerstvo sada pokazuje ozbiljne pukotine kao rezultat Trumpove politike, koja je napravila zaokret ka unilateralizmu. On je napustio temeljne postulate vanjske politike SAD-a iz ranijeg perioda. Taj dramatičan zaokret jasno se vidi i u analizama relevantnih autora — primjerice, Stephen Walt je u časopisu Foreign Affairs definirao tu politiku kao 'predatorsku hegemoniju', koja ne vodi računa o interesima saveznika. Stoga se možemo složiti i s ocjenom Ursule von der Leyen da zapad kakav smo poznavali više ne postoji. Naravno, sve to ima refleksiju i u BiH, gdje je međunarodna zajednica u posljednjih 30 godina postala gotovo domaći akter."

Srđan Blagovčanin (Foto: Hayat.ba)

Odsustvo domaće strategije i programa

Politolog Jasmin Mujanović s američke adrese upozorava na pasivnost i apsolutni nedostatak aktivnosti unutar same Bosne i Hercegovine. On smatra da je vaganje između Amerike i Evrope besmisleno sve dok politički faktori u Sarajevu ne definiraju suštinski sadržaj vlastitih zahtjeva, s posebnim akcentom na rješavanje statusa državne imovine.

Jasmin Mujanović (Foto: Hayat.ba)

Jasmin Mujanović, politolog, rekao je: "Mislim da nije ključno pitanje da li se BiH treba okrenuti prema SAD-u ili Evropi. Bosna i Hercegovina, odnosno njeno političko rukovodstvo, prvo mora definirati vlastite ciljeve, program i zahtjeve. U ovom trenutku još uvijek ne možemo jasno artikulirati šta takozvano političko Sarajevo želi, osim općih floskula poput članstva u EU. Suštinski sadržaj tih zahtjeva ne postoji. Isto vrijedi i za gotovo sva ključna politička pitanja, uključujući izbor novog visokog predstavnika. Najvažnije među njima je pitanje državne imovine i njenog pravnog statusa. U Sarajevu još uvijek nemamo jasan program koji bi definirao šta je interes države Bosne i Hercegovine i njenih institucija. U takvij situaciji vagati između Amerike i Evrope, bez vlastite strategije, potpuno je besmisleno. To je kao da kažete da ste profesionalni fudbaler, a ne znate sami zavezati kopačke. To je apsurdna situacija. Ono što je neophodno jeste ozbiljan unutrašnji politički dijalog unutar Bosne i Hercegovine."

Kompletan razgovor donosi i druge detaljne opservacije te konkretne prijedloge sagovornika o savremenim političkim odnosima u svijetu. Emisija nudi uvid u moguće implikacije na BiH u trenutku kada država nema jedinstvenu i jasno definiranu političku poziciju na međunarodnoj sceni.