Rastuća separatistička retorika, zabrinutost zbog stranog utjecaja i neizvjesnost oko budućnosti međunarodnog nadzora nad provedbom Dejtonskog sporazuma ponovo su stavili Bosnu i Hercegovinu u fokus britanskog parlamenta.

Kako piše Bne Intellinews, u izvještaju koji je pripremila Biblioteka Doma lordova uoči rasprave zakazane za 11. juni navodi se da politička i sigurnosna situacija u BiH ostaje razlog za ozbiljnu zabrinutost.

Posebno se ističu tenzije uoči oktobarskih izbora, potraga za nasljednikom visokog predstavnika Christiana Schmidta, kao i nastavak politike iz bh. entiteta Republika Srpska (RS) kojom se osporavaju državne institucije.

Schmidt: Stabilno, ali krhko

Schmidt je pred Vijećem sigurnosti UN-a nedavno ocijenio da je sigurnosna situacija u BiH “stabilna, ali krhka”, upozorivši da se stabilnost ne smije miješati s institucionalnim zdravljem države.

U izvještaju se podsjeća i na ranije poteze vlasti RS-a nakon presude Miloradu Dodiku, uključujući zakone kojima je pokušano odbacivanje nadležnosti državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija na teritoriji entiteta. Schmidt je te poteze opisao kao “nagovještaj de facto secesije”.

Britanski izvještaj navodi da Dodik, iako mu je zabranjeno obavljanje javnih funkcija, i dalje ostaje utjecajna politička figura, dok njegov nasljednik Siniša Karan signalizira nastavak istog političkog kursa.

Ruski utjecaj i pritisak na institucije

Poseban dio izvještaja odnosi se na ruski utjecaj u BiH. Moskva, kako se navodi, nastavlja podržavati političko rukovodstvo RS-a i protiviti se radu OHR-a. Citira se i analiza Evropskog vijeća za vanjske odnose prema kojoj je cilj Rusije u BiH održati državu “podijeljenom i disfunkcionalnom” te spriječiti razvoj samostalne vanjske politike.

U izvještaju se spominju i upozorenja specijalne izvjestiteljice UN-a Mary Lawlor, koja je navela da branitelji ljudskih prava u BiH djeluju u društvu koje je “još uvijek duboko podijeljeno”, uz institucije podložne političkom utjecaju i raširenu korupciju.

OHR ostaje tačka sporenja

Pitanje budućnosti OHR-a ostaje jedna od glavnih tačaka međunarodnih podjela. Rusija traži zatvaranje Ureda visokog predstavnika, dok Kina dovodi u pitanje nastavak njegovih vanrednih ovlasti. Zapadne zemlje, uključujući Veliku Britaniju, i dalje podržavaju “potpuno ovlaštenog visokog predstavnika”.

Britanski predstavnik pri UN-u James Kariuki poručio je da budućnost BiH ne smije biti “talac podjela i destruktivne politike”.

London prati situaciju pred izbore

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva navodi da nastavlja podržavati otpornost BiH, uključujući borbu protiv ruskih dezinformacija i cyber prijetnji, kao i sigurnosnu saradnju.

Ministrica u Foreign Officeu baronesa Chapman poručila je u Domu lordova da London, uoči izbora, prati porast antidejtonske retorike, islamofobije i drugih narativa koji produbljuju podjele. 

Također je naglasila da će izbor Schmidtovog nasljednika biti važan za očuvanje Dejtonskog sporazuma i smirivanje političkih tenzija u zemlji.