Kada imamo problema s disanjem, najčešće razmišljamo o plućima, bronhima ili prehladi. No stručnjaci upozoravaju da je cijeli dišni sustav puno povezaniji nego što mislimo i da problemi koji počinju u nosu mogu utjecati i na donje dišne puteve. Upravo zato otežano disanje na nos, kronične upale sinusa ili gubitak njuha nisu tegobe koje treba olako zanemariti.

-U nosu se zrak prilikom udisanja filtrira, vlaži i čisti prije nego što uđe u bronhe, objašnjava za HRT pulmologinja doc. prim. dr. sc. Marina Lampalo.

Dodaje kako bi bez te prirodne zaštite pluća bila izložena direktnom nadražaju nečistog zraka i čestica.

-Tada bi dolazilo do refleksa kašlja i drugih patoloških promjena, napominje Lampalo.

Zato se danas sve više govori o jedinstvenom dišnom putu. „Izuzetno je važna suradnja otorinolaringologa i pulmologa jer prema europskim smjernicama dišni sustav promatramo kao jednu cjelinu“, kaže doc. prim. dr. sc Lampalo.

Disanje na nos nije samo stvar navike

Koliko je nos važan za pravilno disanje, ističe i otorinolaringolog prim. Marcel Marjanović Kavanagh.

-Ako netko stalno teže diše na jednu nosnicu, to treba pregledati i vidjeti radi li se samo o devijaciji septuma ili nečem drugom, kaže.

Naglašava kako je disanje na nos prirodan i važan mehanizam za pripremu pluća:

-Kada dišemo na nos, putem neuroloških veza nos zapravo priprema pluća za disanje, dodaje Marjanović Kavanagh.

Važnu ulogu imaju i sinusi:

-Sinusi otpuštaju dušični oksid koji tijekom disanja ulazi u pluća i pomaže širenju bronha. Ako nemamo taj mehanizam disanja na nos, pluća nisu pripremljena za ono što dolazi, zaključuje Marjanović Kavanagh.

Osim što pomaže disanju, nos ima još jednu važnu funkciju – njuh.

-Njuh je jedini osjet koji je direktno povezan s mozgom bez prespajanja u talamus, objašnjava Marjanović Kavanagh.

Zbog toga se često povezuje i s emocijama.

-Možemo reći da je njuh neka vrsta čiste emocije, kaže Marjanović Kavanagh.

Gubitak njuha nije važan samo zbog mirisa hrane.

-Ako nemamo osjet mirisa, hrana nam postaje bljutava jer zapravo osjećamo samo osnovne okuse poput slanog, gorkog ili ljutog, dodaje Marjanović Kavanagh.

Stručnjaci upozoravaju kako promjene osjeta njuha mogu biti povezane i s određenim bolestima.

-Njuh se povezuje s ranim znakovima depresije, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, kaže Marjanović Kavanagh.

Osim toga, njuh ima i zaštitnu ulogu u svakodnevnom životu.

-On nas upozorava na opasnosti poput plina ili drugih neugodnih mirisa koji mogu signalizirati problem, zaključuje Marjanović Kavanagh.