Piše: Darko Omeragić

Cilj je da gas iz Južne interkonekcije "poteče" 1. januara 2028. godine ponovio je još prije nekoliko dana federalni ministar industrije, energetike i rudarstva Vedran Lakić, no nije objasnio kako misli da se to desi s obzirom na to da osim usvojenog Zakona o Južnoj interkonekciji i potpisanog Međudržavnog sporazuma s Republikom Hrvatskoj FBiH i BiH zasad ništa više nisu uradili.

Sezona godišnjih odmora dolazi, uskoro će i predizborna kampanja, izbori i konstituisanje nove vlasti, a do početka realizacije Južne interkonekcije potrebno je uraditi mnogo posla.

"Slobodna Bosna" donosi šta je do sada urađeno na ovom projektu, a šta tek treba uraditi. Puno je lakše nabrojati ono što je urađeno od onog što tek treba uraditi.

Prema riječima bivšeg direktora BH-Gasa i stručnjaka za gasnu privredu Almira Bečarevića nakon izmjena Zakona o Južnoj interkonekciji prvo je u roku od 30 dana trebalo sklopiti ugovor koji bi potpisali Vlada FBiH i Investitor. Sada je već prošlo 40 dana, ali ni drafta ugovora još nema. 

ROKOVI CURE

Nadalje, Operater postojećeg sistema trebao je na zahtjev Investitora predati u roku od 15 dana svu investiciono-tehničku dokumentaciju. Rok nije ni počeo teći jer nema informacija da ima bilo kakvog zahtjeva. 

Nakon preuzimanja dokumentacije nadležna tijela su trebala izvršiti izmjenu svih važećih akata, a po zahtjevu investitora. Kako nema informacija za prvi zahtjev tako nema niti informacija za ovaj drugi zahtjev. 

Formiranoj Komisiji za izdavanje Urbanističke dozvole nije predat zahtjev za izdavanju iste. 

"Poslije potpisanog međudržavnog sporazuma nije još pokrenuta procedura u Parlamentu za njegovu ratifikaciju, a bez ratifikacije nema ni realizacije investicije u Republici Hrvatskoj. O zakupima kapaciteta kojim je uslovljena investicija u RH nema niti naznaka u tom pravcu. O integraciji investicija u BIH i RH u pravnu stečevinu EU (treći energetski paket) nema niti naznaka", nabraja Bečarević.

Dakle, kao što možemo vidjeti ništa konkretno nije urađeno po datim obavezama iz Zakona o Južnoj interkonekciji.

No, lista neurađenog je još duža, jer se pojavila teza da treba uraditi dodatnu studiju izvodljivosti, odnosno inovirati je u gotovo svim segmentima.

"Ono što sam čitavo vrijeme govorio i obrazlagao je to da je bazna studija izvodljivosti neupotrebljiv dokument jer je u njoj koncept bio prilagođen BH-Gasu kao nosiocu projekta i sa potpuno drugim konceptom Južne interkonekcije. Sadašnji zamišljeni projekat nema veze sa prvobitnim projektom niti izračunima koji su u njemu bili. Samo je od 2021. godine investicija povećana sa 100 miliona eura na 200 miliona i samo ovo je činjenica koja mijenja kompletnu matematiku u studiji. Da ne govorim o drugim stvarima koje se sada spominju, a kojih nije bilo u prvobitnoj verziji", kaže naš sagovornik.

Također, prema informacijama koje kruže, banka koja bi trebala finansirati izgradnju (kredit) traži dokaze-ugovore sa potrošačima jer je upitan konzum koji će koristiti gas i biti baza za otplatu kredita.

"O TE na plin se i ne razmišlja u prvoj fazi jer EPBiH nije bila spremna ustupiti zemljište (u krugu TE) za iste, a, ujedno, sama je sada zainteresovana za jednu TE na plin u Kaknju. 

NIJE RIJEŠENO FINANSIRANJE

Samo finansiranje još nije riješeno jer imaju predradnje koje zahtijevaju vrijeme i ažuriranje dokumenata i potpisivanje ugovora o potrošnji gasa kojeg nema osim postojećeg tržišta koje nije dovoljno”, dodaje Bečarević.

Prema njegovim riječima, kada se sve ovo pogleda može se zaključiti da je sada rok za završetak projekta 2030. godina optimističan, a da rok do kraja 2027. godine postaje komičan “jer ništa iz zakona nije realizovano, a na pragu smo izbora i godišnjih odmora tako da će svaka aktivnost biti smanjena". 

Sve se dešava onako kako je svima uporno naglašavanno - Južna interkonekcija nije krompir koji treba posaditi već ozbiljan projekat koji zahtijeva vrijeme i dokumente koji će garantovati povrat investicije.

Da sve bude još komplikovanije pobrinula se predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić koja je pozvala partnere u vlasti da ne pristanu na ratifikaciju Međudržavnog sporazuma s Hrvatskom "dok se ne vidi jasna slika Amerikanaca kod izbora novog visokog predstavnika". Poznato je kako je “izabrana” američka firma AAFS kao nosilac projekta Južne interkonekcije. Nakon serije sastanaka otpravnika poslova američke ambasade u BiH Johna Ginkela s čelnim ljudima FBiH, te predsjednicima vladajućih stranaka u FBiH odlučeno je da se posao dodijeli ovoj firmi bez iskustva na sličnim projektima. Sve je urađeno na način koji se činio kao da federalne vlasti nisu imale pravo izbora drugog investitora osim onog kojeg su im “sugerisali” iz ambasade, a sada je pitanje hoće li investicija biti završena do 1. januara 2028. kako su rekli u Vladi FBiH.