Da je Ustavni sud BiH pod kontinuiranim pritiskom kadrova SNSD-a zbog činjenice da Milorad Dodik ima status osuđenika, svjedoči akt koji je iz ove institucije odaslan Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. 

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odgovorio na jedno u nizu poslaničkih pitanja poslanice Predstavničkog doma Sanje Vulić (SNSD). Sanja Vulić je upitala kada će se Ustavni sud BiH izjasniti o ustavnosti odredbe izmjena i dopuna Krivičnog zakon BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Na osnovu ovih izmjena zakona osuđen je Milorad Dodik, piše Fokus.

Ustavni sud BiH uskoro razmatra predmet U-43/25

Ustavni sud BiH u odgovoru je naveo da se radi o predmetu U-43/25 odnosno zahtjevu za ocjenu ustavnosti člana 203.a) Krivičnog zakona i člana 4. izmjena tog zakona. U svom odgovoru Ustavni sud navodi da će se ovaj predmet uskoro nači na dnevnom redu Plenarne sjednice.

“Ustavni sud BiH će, kao i do sada, obrazložiti svoju nadležnost i odluku koju donese”, navedeno u odgovoru Sanji Vulić.

Prema pravosnažnoj presudi Milorad Dodik je osuđen za krivično djelo „neizvršavanje odluka Visokog predstavnika“ iz člana 203 a stav 1. Krivičnog zakona BiH. Suština optužbe bila je da je 2023. godine, kao predsjednik RS,  Milorad potpisao ukaze o proglašenju zakona koje je usvojila NSRS, iako je visoki predstavnik prethodno donio odluke kojima je spriječio stupanje tih zakona na snagu. Sud je zaključio da time nije primijenio niti proveo odluke visokog predstavnika.

Ustavni sud BiH: Da li su odluke visokog predstavnika podložne kontroli

Odgovarajuće dalje na pitanja Sanje Vulić, ovaj sud je naveo da je u svojim ranijim odlukama zauzeo stav da je međunarodna zajednica visokom predstavniku povjerila posebne ovlasti. Također, naveo je da je mandat visokog predstavnika međunarodnog karaktera.

“Ovlaštenja visokog predstavnika koja proizilaze iz Aneksa 10. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, te rezolucija Vijeća sigurnosti nisu podložna kontroli Ustavnog suda. Međutim, kada visoki predstavnik intervenira u pravni sistem BIH tada djeluje kao vlast BiH. Zakoni koje donosi su prirode domaćih zakona te se moraju smatrati zakonima BiH”, obrazloženo iz Ustavnog suda BiH.