Javnost u Bosni i Hercegovini ni više od godinu nakon uspostavljanja sistema provjere imovine nosilaca pravosudnih funkcija nema uvid u imovinske kartone sudija i tužilaca za 2024. godinu, iako je riječ o jednoj od ključnih reformi na evropskom putu države. Evropska unija zahtijeva efikasan i nezavisan nadzor, dok Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine mijenja pravila i ulazi u spor s Evropskom komisijom, koja upozorava na mogućnost obustave finansiranja, izvijestila je Federalna televizija.

Odjel koji radi na provjeri imovinskih kartona trenutno ima osam domaćih službenika te dvoje u ostavci. Anette Milk i Dragomir Yordanov su vanjski, međunarodni eksperti koji nadgledaju sistem provjera, ali nakon sukoba VSTV-a BiH s EU njihov ostanak je upitan. Epilog je to višemjesečne prepiske s Briselom i upozorenja da izmjene Pravilnika o njihovom angažmanu idu na štetu transparentnosti procesa.

„Budući da je važeći okvir istekao 4. juna 2026. godine, a u datim okolnostima nije obnovljen, dvoje vanjskih eksperata angažovanih u okviru ovog programa podnijeli su svoj završni izvještaj i ostavke predsjedniku VSTV-a BiH“, saopćili su iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

S njima ili bez njih, VSTV BiH nastavlja rad – poruka je prvog čovjeka ove pravosudne institucije, koja, kako on tvrdi, nije ni učestvovala u imenovanju stručnjaka u ostavci, što je praksa koja se mora mijenjati. Glavna izmjena za Brisel spornog Pravilnika, a koja se odnosi na izbor vanjskih eksperata, jeste da od sada to može biti i državljanin Bosne i Hercegovine.

Sanin Bogunić, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, rekao je: „Mi nismo znali na koji način i kako su plaćeni ti ljudi, njihovo pomoćno osoblje, prevodioci i drugi saradnici. Nakon toga nam je predložena osoba koja prema kriterijima Vijeća ne ispunjava uvjete za angažovanje. Radi se o osobi u sedamdesetim godinama života, koja nikada nije bila sudija niti tužilac i nije vršila provjeru imovine. Mi želimo biti partneri, a ne neko ko izvršava nečije naloge i podliježe određenim uvjetima, jer dijelovi tih dopisa jesu i prijetnja.“

Denis Džidić, izvršni urednik BIRN-a Bosne i Hercegovine, ističe: „VSTV BiH suštinski želi ušutkati vanjski nadzor i staviti ga pod svoju kontrolu. Žele da oni budu ti koji imenuju vanjske posmatrače, da ih biraju i regulišu cijeli proces kako bi umanjili snagu njihovih kritika. Evropska unija je jasno poručila da to neće finansirati.“

Tako bi vrh bh. pravosuđa, pod upozorenjem obustave novca, mogao zakočiti i EU put. VSTV BiH trenutno ima oko 150 zaposlenih, a trećina njihovih pozicija finansira se donatorskim sredstvima. Najveći dio tih sredstava dolazi upravo od Evropske unije. Džidić smatra da oni neće prestati raditi, ali će nastaviti raditi na isti način kao i do sada – sporo, ispolitizirano i veoma loše.

S druge strane, iz rukovodstva Vijeća poručuju da rješenje postoji i u slučaju povlačenja stranih partnera. Bogunić je naglasio: „Budite uvjereni da će Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, ukoliko se naš strani partner povuče, pronaći modalitete predviđene novim pravilnikom da angažuje vanjske eksperte u najkraćem mogućem roku. Želimo da ključni kriterij budu kvalifikacije i da ti ljudi budu angažovani putem javnog konkursa, što jeste evropski standard.“

Daleko od efikasnog i evropskog je proces koji treba dati podatke o bankovnim računima onih koji dijele pravdu. Od 1.492 imovinska kartona, do sada je objavljeno svega 389, zbog čega ostaje otvoreno pitanje hoće li ovaj Odjel biti stvarna reforma ili nova bh. verzija kontrole pravosuđa.