Kada hodate bez određenog cilja, primjerice kroz park ili festivalski prostor, da li češće skrećete lijevo ili desno?

Međunarodni tim naučnika pokušao je odgovoriti na to pitanje i otkrio zanimljiv obrazac u ljudskom kretanju širom svijeta.

Naime, rezultati istraživanja pokazuju da ljudi imaju primjetnu sklonost okretanju ulijevo, odnosno kretanju suprotno od smjera kazaljke na satu, piše Science Alert.

Neočekivano otkriće

Sve je počelo nakon ranijeg istraživanja o socijalnoj distanci tokom pandemije koronavirusa, koje je pokazalo da se ljudi možda ne kreću toliko nasumično koliko se ranije pretpostavljalo.

U novoj studiji naučnici su pažnju usmjerili isključivo na skretanja ljudi različitih starosnih grupa, u različitim kulturama i okruženjima.

Rezultati su potvrdili ranija zapažanja, a nakon što je utvrđena sklonost ka skretanju ulijevo, istraživači su pokušali otkriti zbog čega se to događa.

„To je bilo potpuno neočekivano jer se intuitivno čini da bi se ljudi pri nasumičnom kretanju trebali okretati bez ikakvog posebnog obrasca. Međutim, postojala je jasna i mjerljiva tendencija da se ljudi, pod jednakim uslovima, okreću ulijevo“, rekao je inženjer Claudio Feliciani, koji je u vrijeme istraživanja radio na Univerzitetu u Tokiju.

Kontrolisani eksperimenti

Slična pojava ranije je primijećena i u drugim situacijama, uključujući publiku na heavy metal koncertima. Zbog toga su istraživači željeli isključiti moguće vanjske uticaje, poput ponašanja drugih ljudi ili rasporeda prostora.

Eksperimenti su provedeni u Španiji i Japanu, državama sa različitim društvenim i kulturnim normama, u otvorenim i zatvorenim prostorima te među različitim grupama mladih ljudi.

U jednom eksperimentu 209 učesnika dobilo je zadatak da se slobodno kreće unutar šestougaonog prostora omeđenog stolicama i stolovima, kako bi se eliminisao uticaj drugih osoba.

Dosljedan obrazac

U svim testovima zabilježena je umjerena, ali statistički značajna sklonost kretanju ulijevo.

Na rezultate nisu uticali dominantna ruka ili noga ispitanika, niti njihov spol. Jedini faktor koji je pokazao određeni uticaj bila je starosna dob. Mlađi ispitanici češće su skretali ulijevo, iako istraživanje nije obuhvatilo osobe starije od tridesetak godina.

Potraga za objašnjenjem

Naučnici još nisu utvrdili tačan uzrok ove pojave, ali smatraju da je vjerovatno riječ o biološkom faktoru.

„Vjerovatno uzrok nije povezan s vidom, jer smo ispitanicima prekrivali lijevo ili desno oko, a sklonost je i dalje ostala prisutna“, objasnio je Feliciani.

Dodao je da se malo vjerovatnim čini i uticaj velikih prirodnih fenomena poput Coriolisove sile ili Zemljinog magnetnog polja.

Moguće praktične primjene

Iako se na prvi pogled radi o neznatnom otkriću, rezultati bi mogli imati značajnu primjenu u planiranju prostora i upravljanju velikim gužvama.

Način na koji se ljudi kreću kroz aerodrome, muzeje, željezničke stanice ili tržne centre mogao bi biti pod uticajem upravo ovakvih suptilnih obrazaca ponašanja.

Zahvaljujući ovim saznanjima, stručnjaci bi mogli efikasnije planirati evakuacione rute i organizaciju kretanja velikog broja ljudi.

„Postoje i zanimljive paralele sa sportom. Neka takmičenja u trčanju i vožnji odvijaju se na stazama koje idu suprotno od smjera kazaljke na satu, iako za to još nema jasnog objašnjenja“, rekao je Feliciani.

Šta slijedi?

Naredna istraživanja mogla bi pokazati da li se ova sklonost zadržava i u starijoj životnoj dobi ili kod osoba sa poteškoćama u kretanju.

Naučnici planiraju koristiti i eksperimente u virtuelnoj stvarnosti kako bi preciznije kontrolisali različite faktore koji mogu uticati na kretanje.

Također žele istražiti postoji li sličan obrazac i kod drugih životinja. Takvi primjeri do sada su zabilježeni samo u malom broju studija, među kojima su i istraživanja ponašanja mrava prilikom istraživanja novih gnijezda.

„Naši rezultati možda djeluju kao malo otkriće, ali većina dosadašnjih istraživanja pokazuje da se životinje uglavnom kreću bez izražene preferencije prema određenom smjeru. Zato ovakva sklonost kod ljudi može ukazivati na određenu asimetriju na biomehaničkom nivou“, zaključio je Feliciani.