Planirani plinovod koji bi trebalo da povezuje Bosnu i Hercegovinu s Hrvatskom, umjesto rješavanja energetske ranjivosti zemlje, mogao bi dodatno produbiti političke podjele između entiteta, upozorava britanski institut Bloomsbury Intelligence and Security Institute (BISI). Analiza dovodi u pitanje i transparentnost procesa nabavke izvođača radova.

Riječ je o projektu nazvanom Southern Interconnection, koji bi trebao povezati gasovodnu mrežu BiH s hrvatskim terminalom za ukapljeni prirodni plin (LNG) na ostrvu Krk. BISI ocjenjuje da je gasovod "politički kritična tačka za Bosnu i Hercegovinu" i upozorava da energetska infrastruktura sve više postaje poprište šire institucionalne fragmentacije zemlje.

U izvještaju se navodi da unutrašnja politička polarizacija između entiteta vjerovatno prelazi i u energetsku politiku, te da odluke o infrastrukturi sve više oblikuju suprotstavljena geopolitička opredjeljenja. Institut dodaje da bi takav razvoj mogao otežati usaglašavanje zajedničke energetske strategije na nivou države.

Sporna dodjela posla

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je u martu 2026. dodijelila ugovor za izgradnju novoosnovanoj američkoj firmi AAFS Infrastructure and Energy, za koju BISI navodi da "nema prethodno iskustvo u infrastrukturnim projektima" i da ima "veze s ljudima bliskim" predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu. Projekat obuhvata 162 kilometra trase u BiH i 74 kilometra u Hrvatskoj, a osmišljen je da omogući uvoz LNG-a preko Hrvatske i smanji ovisnost od ruskog plina, koji trenutno čini oko 96 posto ukupne bosanskohercegovačke potrošnje.

Iako institut diversifikaciju izvora energije smatra strateški važnom, upozorava i na dugoročne rizike. U izvještaju se ističe da je smanjenje ovisnosti od ruskog plina važno za energetsku samostalnost zemlje, ali da bi taj proces istovremeno mogao produžiti ovisnost BiH od fosilnih goriva. Plin igra značajnu ulogu i u sistemu daljinskog grijanja u Sarajevu, što energetsku politiku dodatno politizira, dok fragmentirano upravljanje državom i suprotstavljeni prioriteti entiteta dalje usporavaju energetsku tranziciju.

Sumnje oko nabavke

Izvještaj posebno upozorava na nabavku izvođača, navodeći da "pravičnost procesa nabavke ostaje upitna" i da bi to moglo otežati put Bosne i Hercegovine ka članstvu u Evropskoj uniji. Institut dodaje da su nedovoljna konkurencija i transparentnost, uz davanje prednosti poslovnim i političkim interesima nad javnim interesom, već ranije bile predmet upozorenja predstavnika EU-a i organizacije Transparency International.

Pod znakom pitanja je i dio pomoći Evropske unije BiH-u, jer bi prema BISI-jevim navodima 374 miliona eura uslovljene podrške moglo biti ugroženo ukoliko zemlja ne ispuni standarde reformi. Projekat je već zaoštrio i unutrašnje političke podjele: entitet RS protivi se uključenosti američke kompanije u projekat, dok Federacija Bosne i Hercegovine podržava diversifikaciju izvora energije, ali se entiteti razilaze oko izbora izvođača radova.

BISI dodatno upozorava da energetska politika postaje potencijalno hibridno oruđe domaće politike i stranih geopolitičkih strategija, s obzirom da komercijalni interesi SAD-a vezani za izvoz LNG-a sve više utiču na infrastrukturne odluke u regiji. Kada je riječ o daljem razvoju situacije, institut procjenjuje da će Evropska unija u narednoj godini vjerovatno pojačati pritisak na Sarajevo da unaprijedi standarde nabavke, ali upozorava da bi dugoročni napori oko diversifikacije mogli zastati bez političkog konsenzusa. U izvještaju se zaključuje da postoji realna mogućnost da dva entiteta umjesto zajedničkog rješenja razviju odvojene energetske mreže, s različitim izvođačima i izvorima zavisnosti, što bi dodatno učvrstilo podjele u energetskom sektoru BiH.

Izvor: Intelli News