Nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran postigli okvirni dogovor koji bi mogao dovesti do ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte, na globalnim tržištima zabilježen je osjetan pad cijena energenata.

Ovaj razvoj događaja odmah je utjecao na kretanje cijena sirove nafte, a analitičari ističu da bi se pozitivni trendovi mogli prenijeti i na tržišta goriva u regionu, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Brent i WTI nafta bilježe pad

Prema podacima sa svjetskih berzi, u utorak, 16. juna, cijena sirove nafte Brent iznosi oko 80,7 američkih dolara (140 KM) po barelu, dok je američka WTI nafta pala na 77,8 dolara (135 KM) po barelu.

U odnosu na prethodni period, riječ je o značajnom padu koji investitori tumače kao znak smirivanja geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku. Stabilizacija odnosa između SAD-a i Irana dodatno je ojačala očekivanja da bi se globalno tržište nafte moglo postepeno vratiti u ravnotežu.

Šta je Brent, a šta WTI nafta?

Brent i WTI su dvije osnovne referentne vrste sirove nafte koje se koriste kao globalni standard za formiranje cijena nafte na svjetskom tržištu.

Njihove cijene se svakodnevno prate jer utiču na kretanje cijena goriva, energenata i ukupne inflacije.

Brent nafta dolazi iz Sjevernog mora i predstavlja glavnu referencu za europsko, afričko i dio azijskog tržišta.

Riječ je o lakšoj i kvalitetnijoj sirovoj nafti sa niskim sadržajem sumpora, što je čini pogodnijom za preradu u benzin i dizel.

WTI (West Texas Intermediate) je američki standard i odnosi se na naftu koja se proizvodi u SAD-u, uglavnom u Teksasu.

Također je visokokvalitetna sirova nafta, još lakša od Brenta, ali se njena cijena formira na američkom tržištu, posebno u skladišnom čvorištu Cushing u Oklahomi.

Iako su po kvaliteti slične, cijene Brenta i WTI-a se često razlikuju zbog troškova transporta, ponude i potražnje, kao i geopolitičkih faktora. 

Stručnjaci: Moguć dalji pad cijena goriva u BiH

Ekonomisti i energetski stručnjaci poručuju da se efekti pada cijena nafte već počinju osjećati i na domaćem tržištu.

Prema riječima Almira Bečarevića, stručnjaka za energente i nekadašnjeg direktora BH-Gasa, u posljednjim sedmicama primjetan je pad nabavnih cijena naftnih derivata, što bi se moglo odraziti i na maloprodajne cijene.

"Cijene na benzinskim pumpama već nekoliko sedmica bilježe blagi pad i sada su u prosjeku oko 3 KM po litru. Ako se ovaj trend nastavi, moguće je dodatno pojeftinjenje od 5 do 10 feninga u narednim danima“, navodi Bečarević za Radiosarajevo.ba.

Realni scenarij: Gorivo od 2,50 KM po litru

Prema optimističnim prognozama, ukoliko cijena barela nastavi padati i približi se granici od 70 dolara, moguće je očekivati i značajnije pojeftinjenje goriva u Bosni i Hercegovini.

"Ako gledamo optimistično i u slučaju da barel nafte bude imao dalji pad prema 70 USD (121 KM) doći ćemo i do cijena derivata u rasponu od 2,50 KM do 2,90 KM, čime ćemo biti gotovo na cijenama prije ratnih sukoba. Svi oni koji su za podizanje cijena imali izgovor da je nafta drastično poskupila sada imaju razlog da spuste cijene jer pad derivata nafte im to omogućava", zaključuje Bečarević.

Stručnjaci ipak upozoravaju da kretanje cijena zavisi od više faktora, uključujući globalnu potražnju, stabilnost tržišta i kurs dolara, pa se brze promjene ne mogu očekivati.

Potpisivanje primirja u Ženevi

Podsjećamo, nakon više od četiri mjeseca intenzivnih sukoba, Iran i Sjedinjene Američke Države postigli su sporazum o primirju uz posredovanje međunarodnih aktera. Dogovor je, prema navodima premijera Pakistana Shehbaza Sharifa, rezultat dugotrajnih pregovora u kojima su ključnu ulogu imale diplomatske inicijative više zemalja.

Prema postignutom sporazumu, obje strane su proglasile trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontovima, uključujući i područje Libana.

Zvanično potpisivanje mirovnog sporazuma očekuje se 19. juna u Ženevi, uz najavljeno prisustvo najviših zvaničnika obje države, dok bi implementacija dogovora trebala uslijediti u narednim sedmicama.