Bosna i Hercegovina se ponovo nalazi na pragu ozbiljne institucionalne krize i pravnog haosa. Razlog tome je stupanje na snagu novog Zakona o elektronskoj identifikaciji, uslugama povjerenja u elektronskom poslovanju i elektronskom dokumentu Republike Srpske, koji je 2. juna 2026. godine objavljen u Službenom glasniku RS (49/2026).

Dok javnost i vladajuće strukture ostaju fokusirane na svakodnevne političke razmirice, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Kemal Ademović, uputio je hitnu apelaciju Ustavnom sudu BiH tražeći ocjenu ustavnosti ovog zakona, kao i privremenu mjeru hitne obustave njegove primjene.

Ademović upozorava da vlasti u Republici Srpskoj svjesno zaobilaze autoritet najviše sudske instance u državi. Naime, Ustavni sud BiH je u martu 2026. godine, po prethodnoj Ademovićevoj apelaciji (predmet U-1/25), već proglasio neustavnim odredbe koje su ovom entitetu omogućavale uspostavljanje infrastrukture za digitalno potpisivanje.

"Iako je zakon formalno nov, njegova suština je gotovo identična ranije ukinutim rješenjima. Ovaj put su nadležnosti samo prebačene s MUP-a RS na entitetsku Agenciju za informaciono-komunikacione tehnologije", ističe Ademović, ocjenjujući ovaj potez kao "tihi državni udar" koji prolazi potpuno neprimijećeno u javnosti.

Izgradnja paralelnog sistema i blokada ekonomije

Sporni zakon predviđa uvođenje „Elektronskog novčanika za digitalni identitet“, digitalnih certifikata, registara i nadzornih organa na nivou entiteta. Prema Ademovićevim riječima, kreiranje paralelnog sistema digitalnog identiteta direktno udara na nadležnosti državne agencije IDDEEA.

Međunarodna izolacija

Digitalni potpisi izdati u RS-u mogli bi ostati nepriznati na nivou države, u Federaciji BiH, ali i u međunarodnom prometu, što bi paraliziralo digitalnu ekonomiju.

Gubitak bezviznog režima

IDDEEA je već izdala službeno upozorenje da narušavanje integriteta jedinstvenog sistema identifikacije građana direktno ugrožava bezvizni režim koji građani BiH uživaju s Evropskom unijom.

Nezakonito međunarodno djelovanje

Član 23. spornog zakona omogućava entitetskoj agenciji uspostavljanje „čvorova“ za prekograničnu autentifikaciju i neposredno povezivanje s međunarodnom infrastrukturom, što je Ustavni sud već ranije izričito zabranio.

Institucionalni muk i opasne političke igre

Ono što posebno zabrinjava jeste izostanak reakcije ključnih aktera, posebno odlazećeg visokog predstavnika, ali i probosanskih političara na vlasti.

Kadrovi SNSD-a, predvođeni Miloradom Dodikom i Željkom Cvijanović, optužuju se da koriste ovu institucionalnu šutnju kako bi išli korak dalje, pa su čak pokušali zabraniti IDDEEA-i obradu ličnih podataka za izdavanje državnih kvalificiranih elektronskih potvrda. Krajnji cilj je blokada Ustavnog suda BiH kako bi se stvorio pravni haos u kojem više nema institucionalne kočnice za otimanje državnih nadležnosti.

(SB)