Proruske vlasti na okupiranom Krimu donijele su radikalnu odluku o potpunoj obustavi prodaje goriva građanima i privatnim tvrtkama. Ova odluka dolazi u jeku teške nestašice energenata, ali i katastrofalne turističke sezone, dok ukrajinski napadi bespilotnim letjelicama nastavljaju sustavno uništavati rusku naftnu i prometnu infrastrukturu, piše Radio Free Europe/Radio Liberty.

Sergej Aksjonov, čelnik poluotoka kojeg je Moskva ilegalno anektirala 2014. godine, u javnom obraćanju izgovorio je dosad nezamislive riječi - gotovo je, na Krimu više nema goriva. Točnije, objavio je da od 21. lipnja benzinske postaje na Krimu smiju opskrbljivati isključivo državne službe.

- Gorivo će se isporučivati samo državnim agencijama odgovornima za održavanje ključnih usluga i osiguravanje sigurnosti, poručio je Aksjonov u kratkom videoobraćanju na Telegramu, ne navodeći do kada će ove restrikcije ostati na snazi.

Logistički obruč oko poluotoka

Iako se okupacijske vlasti već godinama muče s opskrbom regije od dva milijuna stanovnika, napose vodom i hranom, kriza s gorivom eskalirala je s novom fazom rata.

Ukrajinska vojska posljednjih je mjeseci intenzivirala napade dronovima srednjeg dometa na cisterne koje opskrbljuju Krim. Poluotok je, naime, s kopnenim dijelom Rusije povezan samo preko ranjivog Kerčkog mosta te oko 100 kilometara širokog koridora kroz okupirani teritorij Ukrajine.

U sklopu te šire kampanje protiv ruske logistike, Ukrajina je u više navrata napadala i ključne mostove koji povezuju Krim s okupiranim dijelom Hersonske oblasti. Zbog toga su ruske snage bile prisiljene podizati zamjenske pontonske mostove kod Čonhara i Heničeska, što je dodatno usporilo i zakompliciralo opskrbu gorivom.

Istovremeno, šira ukrajinska kampanja dronovima usmjerena je na ključne ruske rafinerije nafte i naftovode. To je dovelo do ozbiljnih nestašica benzina, ne samo na Krimu čije gospodarstvo ovisi o ruskim turistima, već i u samim ruskim regijama.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je ove udare kao ‘sankcije dugog dometa‘ protiv Rusije, koja svoje vojne napore u petoj godini rata većinom financira upravo prihodima od nafte. 

Zelenski je potvrdio da su ukrajinske snage uspješno pogodile pomorsku logistiku za prijevoz nafte u ruskoj regiji Krasnodar, kao i skladište nafte u privremeno okupiranom Kerču. Uz to, uništena su vojna logistička postrojenja i četiri radarske postaje protuzračne obrane.

Diplomatski zastoj i nastavak udara

Aksjonov je potvrdio napade na područje Kerča, tvrdeći da su četiri osobe poginule, a 28 ih je ozlijeđeno, no nije precizirao je li pogođeno naftno postrojenje. S druge strane, ruski i ukrajinski Telegram kanali objavili su snimke gustih stupova crnog dima koji se uzdižu s tog područja.

Istovremeno, na diplomatskom planu vlada potpuni zastoj. Mirovni napori pod vodstvom administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa u posljednje su vrijeme utihnuli, jer je Washington fokusiran na sukob s Iranom i previranja na Bliskom istoku.

Kijev i Moskva i dalje su miljama daleko od pregovaračkih pozicija, budući da Kremlj ustraje na tvrdim stavovima i odbija bilo kakav kompromis oko kontrole nad ključnom istočnom ukrajinskom regijom Doneck, zaključuje Radio Free Europe/Radio Liberty.