Američka politika prema Zapadnom Balkanu sve se više oblikuje oko energetike, prije svega izvoza američkog ukapljenog prirodnog plina, piše The Economist.

List navodi da je plutajući LNG terminal na hrvatskom otoku Krku od 2021. postao “ključna evropska tačka” za uvoz ukapljenog plina, “uglavnom, ali ne isključivo iz Amerike”.

Prema Economistu, upravo je Krk dio razloga zbog kojeg se američki i evropski ciljevi u regiji, koji su decenijama bili usklađeni, sada sve više razilaze.

“U šest zemalja Zapadnog Balkana koje nisu članice Evropske unije, politika America First počinje buldožerom gurati EU s puta”, piše list.

Plin umjesto Rusije

The Economist podsjeća na aprilski samit Inicijative tri mora u Dubrovniku, gdje je američki sekretar za energetiku Chris Wright predstavio “Trump Peace Pipelines Framework”.

Wright je, kako se navodi, poručio da bi taj okvir omogućio centralnoj i istočnoj Evropi da preostalu zavisnost od ruskog plina zamijeni američkim.

Hrvatska je na tom samitu potpisala sporazum o povezivanju Krka s Bosnom i Hercegovinom, “koja sada sav svoj plin dobija iz Rusije”. Istog mjeseca, američka kompanija potpisala je ugovor vrijedan šest milijardi dolara o isporuci LNG-a Albaniji.

“Amerika želi više od okončanja ruskog energetskog uvoza u Evropu”, piše The Economist, dodajući da Washington nastoji obnoviti “energetsku dominaciju”, “projektovati moć” i suzbiti evropske klimatske politike koje smatra štetnim po SAD.

Sporni ugovori

List navodi da evropski zvaničnici strahuju da bi zamjena ruskog plina američkim mogla usporiti prelazak zemalja regiona na obnovljive izvore energije i otežati njihovo usklađivanje s energetskim zakonodavstvom EU.

Poseban fokus stavljen je na plinski interkonektor između BiH i Hrvatske, o kojem se, kako piše Economist, razgovaralo godinama, ali se domaći političari nisu mogli dogovoriti.

“U aprilu su, međutim, Bosanci iznenada izmijenili zakon i imenovali američku kompaniju bez prethodnog iskustva u plinu ili gasovodima kao glavnog investitora u projektu”, navodi list.

Economist dodaje da se među direktorima te kompanije nalaze “bivši Trumpov advokat” i brat Michaela Flynna, bivšeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost.

Dodik i Schmidt

List podsjeća da je Michael Flynn lobista Milorada Dodika, kojeg opisuje kao “proruskog de facto lidera srpske polovine Bosne”.

The Economist piše i da Dodik već ima koristi od intervencija Trumpove administracije, navodeći da je visoki predstavnik Christian Schmidt u maju rekao da podnosi ostavku “pod američkim pritiskom”.

Schmidt se, prema tekstu, protivio dodjeli plinskog ugovora bez tendera, jer je to bilo u suprotnosti s pravilima EU.

“Američka politika u Bosni sada je ‘vođena tim investitorima i tim investicijama’”, rekao je za The Economist analitičar Adi Ćerimagić.

Poruka Balkanu

The Economist navodi da se američki energetski pritisak širi i na Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Kosovo.

Za Srbiju se navodi da bi mogla biti pritisnuta da kupuje američki LNG, dok je vlada u Beogradu, prema tekstu, ovog mjeseca raspisala poziv za novu hidroelektranu u kojem je precizirano da se mogu prijaviti samo američke kompanije.

Sjeverna Makedonija je u februaru potpisala sporazum o kupovini američkog LNG-a, dok se od Kosova traži da oživi projekat povezivanja s gasnom mrežom preko Sjeverne Makedonije.

“Poruka Amerike je jasna: ako želite zadržati našu podršku, ignorišite Evropljane i kupujte naš plin”, piše The Economist.

List zaključuje da EU pozdravlja američki LNG kada pomaže zemljama Balkana da prestanu kupovati ruski plin, ali da problem vidi u “prisili” i pogodnostima za političke i poslovne aktere s obje strane.

“U svijetu u kojem pravila ustupaju mjesto moći, Evropljani će možda morati smisliti kako da pariraju američkoj ponudi”, zaključuje The Economist.

(Vijesti.ba)